Konačno: i Europska unija i eurozona izašli su iz recesije. BDP je, po prvim procjenama Eurostata, u drugom kvartalu ove godine porastao za 0,3 posto. Malo, ali ovim se prekida 18-mjesečno mrcvarenje minusima glavnine i EU27 i eurozone 17 članica.
U statistici, razumljivo, nema Hrvatske – ona će u prosjeke ulaziti tek u idućem tromjesečju, očekivanom stagnacijom BDP-a neće utjecati na prosjeke zajednice, jedino gdje može unijeti statistički neznatne mijene jeste stopa nezaposlenosti. Eurostat za Hrvatsku navodi stare brojke, nulti rast u prvom kvartalu (kao Njemačka, Danska ili Malta), ali ne i za zadnji kvartal. Podaci će biti poznati za finalni pregled situacije.
Europska komsija i Središnja europska banka imali su pravo kada su u proljetnoj prognozi najavili prvi rast sredinom godine. Riječ je o blagom, gotovo simboličnom oporavku za kojega većina stručnjaka pretpostavlja da će se u dogledno vrijeme vrtjeti oko sitnih brojki, tako da će već i rast od jedan posto mnogi doživljavati kao veliki skok. Izgleda da su vremena dramatičnog bujanja BDP-a odavno i za Europom ali i za većim djelom svijeta. Jedini pravi rast je brzina povratka na stare pozicije, one prije izbijanja krize.
Prva analiza s pozitivnim naznakama potvrdila je početak konkretnijeg, održivog oporavka. Drugo tromjesečje ove godine, prvo pozitivno u dugačkom nizu razočaranja, još je uvijek u eurozoni 0,7 posto niže nego isto lanjsko razdoblje. Brojke za EU27 su povoljnije, razlika je tek 0,2 posto.
Iako su brojke nepotpune, smatraju se realnima – statističke podatke nisu unijele neke manje zemlje zajednice (Luksemburg, Malta, Slovenija) i još uvijek problematična Grčka. Najveće kontinentalne ekonomije, motori eurozone i EU, poslovale su različito. Njemačka je u drugom kvartalu ostvarila rast BDP-a od 0,7 posto, a nakon što je sebe i sve uokolo neugodno iznenadila zastojem, nultim porastom BDP-a u prvom tromjesečju. Francuska neočekivano drži ritam s 0,5 posto, usprkos tome što je prethodni kvartal završila u deprimirajućem minusu od 0,2 posto. Treća velika ekonomija, Ujedinjeno kraljevstvo, također je u uzletu od 0,6 posto BDP-a., potvrdivši pozitivu (0,3 posto) iz prošlog tromjesečja. Jug kontinenta i dalje je u problemima. Pad BDP-a u Italiji nastavlja se, istina usporeno, sada na - 0,2 posto nakon što se u ranijim tromjesečjima srozavao tempom od - 0,9 i - 0,6 posto. Španjolska se serijom financijskih injekcija i veoma bolnih rezova dovukla gotovo do ruba ništice. Nakon što su se minusi sustavno ublažavali, danas je na padu od 0,1 posto BDP-a i s nešto više optimizma, čekajući rezultate turističke sezone. Usprkos nesmiljenim rezovima u proračunu i valu nezadovoljstva koji još uvijek trese zemlju, Portugal je u drugoj četvrtini godine dostigao respektabilan rast BDP-a od 1.1 posto čime je, makar statistički, rekorder po snazi oporavka. Tromjesečje ranije pad BDP-a u Portugalu iznosio je 0,4 posto, kao u u Hrvatskoj u istom razdoblju, ako ćemo baš.
Iznenađenje je da su u minusu još uvijek Nizozemska (- 0,2 posto) i Švedska (- 0,1 posto). Švedskom je minusu prethodilo razdoblje rasta tokom zadnja tri kvartala, u prošlom čak 0,6 posto.
Pozitivne brojke – pozitivne u globalu i prosjecima – nisu jedine koje su ugrijale optimizam. I ostali indikatori poput rasta industrijske proizvodnje, izvoza ili poboljšanog raspoloženja ulagača i biznisa te niske inflacije također ukazuju da je najgore razdoblje krize iza EU. Olli Rehn, povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Europske komisije, misli da bi dobro došli nešto bolji rezultati tromjesečja, kakve se potiho priželjkivalo ali: što je, tu je. Također, Rehn uvjerava da je kriza u koju je upala Europa bila temeljem izgradnji „kulture ekonomske stabilnosti“, ujedno i startni znak i argument za nepopularne reformske mjere. Razloga za preveliku feštu nema, brojke su još uvijek dovoljno niske, čime ukazuju da je oporavak slabašan i, kao takav, ranjiv na bilo koji udar sa strane. Ili iznutra. Stoga, prema Rehnu, preuranjeno je govoriti o održivosti oporavka, valja biti oprezan i – „nastaviti dograđivati stubove istinske ekonomske i monetarne unije“.
- Još nije vrijeme samočestitanjima i izjavama da je s krizom gotovo - primijetio je oprezno povjerenik.
U svom blogu Rehn je opširnije komentirao brojke računajući da će rast biti bolji dogodine, uz uvjet da se izbjegnu političke krize (jer se na to uvijek treba računati, pogotovo u južnim članicama EU) i potresi na svjetskim tržištima od kojih Europa, naravno, nije cijepljena.
U danu kada je povjerenik za monetarne poslove podsjetio na potrebu tješnjeg povezivanja europskih ekonomija i, pogotovo, eurozone, njemačka je kancelarka Angela Merkel, razumljivo u okvirima predizborne kampanje kad juriša na treći mandat, najavila da će Berlin tražiti povrat dijela moći s „Bruxellesa“ na nacionalni teren. Formula uvijek pali u glasača jer, za probleme su krivi oni drugi.
Rehn zalog uspješnijih idućih tromjesečja vidi u „uvođenju reda doma“, u samim članicama, a nakon što su države i, pogotovo, Središnja europska banka, pravovremeno intervenirale spašavajući banke i tržišta.
Ono što se s razlogom smatra opasnošću i za EU i za eurozonu su visoke stope nezaposlenosti, pogotovo mladih. Problem je najprisutniji u Španjolskoj i Grčkoj, gdje je nezaposlenost dostigla katastrofalne razmjere. Preko polovice mladih radnika danas je bez posla, a nezaposlenost u kombinaciji sa sniženim socijanim potporama pogađa više od petine radno aktivnog stanovništva.