Globalno gledajući, u 2017. broj žena u parlamentima porastao je samo za 0,1 postotni bod u odnosu na 2016., od 23,3 posto na 23,4 posto Foto: Inter-Parliamentary Union
Jedva je vidljiv napredak u zastupljenosti žena u nacionalnim parlamentima diljem svijeta, poruka je novog izvještaja Interparlamentarne unije (IPU) obavljenog uoči Međunarodnog dana žena.
Globalno gledajući, u 2017. broj žena u parlamentima porastao je samo za 0,1 postotni bod u odnosu na 2016., od 23,3 posto na 23,4 posto.
Na kandidacijskim listama za izbore koji su održani lani ipak je bilo nešto više žena, a i više njih je osvojilo mandate, 27,1 posto u odnosu na 22,3 posto 2016.
U izvještaju se tumači da je to posljedica primjene mjera, prije svega uvođenja ženskih kvota. Kao primjer, navodi se da su u 20 zemalja u kojma su korištene kvote žene osvojile više od 30 posto mjesta, dok su u 16 zemalja u kojima kvote nisu korištene žene osvojle samo 16,8 posto mjesta.
Među zemljama s više od 30 posto žena, a koje imaju žensku kvotu, među ostalim su Francuska, Novi Zeland, Ekvador, Velika Britanija i Njemačka.
Dražave bez ženskih kvota i s malim brojem žena u parlamentu su, među ostalim, Japan, Kongo i Bahami.
Države koje su izabrale najveći broj žena u 2017. su Senegal (41,8 posto) i Norveška (41,4 posto).
U parlamentima u europskim državama zabilježen je i najveći porast zastupljenosti žena, ali i najveći pad, navodi u izvještaju IPU.
U Francuskoj, na primjer, žene imaju 38,8 posto mjesta u skupštini, što je porast za 12 postotnih poena. S druge strane, Island i Lihtenštajn su pali za najmanje 8 postonih bodova.
Ako žene imaju sve veću ulogu u politici, trebalo bi da je parlament mjesto gdje mogu raditi bez straha da će biti uznemiravane, ali to nažalost nije uvijek slučaj, naglašava IPU.
„Zastupnice su se žalile da su bile seksualno uznemiravane, a da o tome nisu mogle javno progovarati u strahu da se to ne okrene protiv njih. Pokret #MeToo, nastao lani, mijenja svijest o seksulanom uznemiravanju i seksizmu, na svim područjima, a ne samo u politici. Zbog toga je više parlamenata počelo preispitivati odnos prema ženama, poput parlamenata u Kanadi, Francuskoj, Italji, Švedskoj, Velikoj Britaniji i u Europskom parlementu“, navodi izvještaj.
„Zabrinjava što je usporen napredak u političkoj participaciji žena. S iznimkom nekih zemalja koje su napredovale zahvaljujući političkoj volji, 2017. je bila, općenito gledajući, razočaravajuća godina. Nužno je da žene budu dio institucija koje donose odluke, poput parlamenta. To je temeljno, ne samo za ravnopravnost spolova, nego i za demokraciju i legitimitet čitavog prcoesa“, rekao je Martin Chungong, glavni tajnik Interparlamentarne unije koja okuplja parlamente 178 država.
Hrvatska gora od Hondurasa
U izvještaju Hrvatska nije posebno navedena kao primjer, ali gledajući prosjek zastupljenosti žena u svijetu, u Saboru je ih znatno ispod 23,4 posto.
U ovom sazivu Sabora, među 151 zastupnika ima samo 29 žena, odnosno 19 posto, što je rekordno malo od 2000. godine.
Za usporedbu, više žena sjedi u nacionalnim predstavničkim tijelima u Argentini (38,1 posto), Istočnom Timoru (32,3 posto), Albaniji (27,9 posto), Angoli (26,8 posto) , Bugarskoj (23,8 posto) ili Hondurasu (21,1 posto).
Najviše žena zastupnica bilo je u Saboru u 6. sazivu, od 2008. do 2011,. kada ih je bilo 39, odnosno 25,49 posto.
Od tada u svakom sazivu sve je manje zastupnica i to unatoč kvotama, jer su žene u pravilu na izbornim listama odlukom stranačkih vodstava plasirane vrlo nisko s manjom vjerojatnošću da će biti izabrane.