Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila je u petak da je današnje neprihvaćanje njezinog izvješća za 2015. u Saboru politički pritisak na neovisnost institucije, dodajući kako u prilog tome govori i činjenica da su ga na nadležnim saborskim odborima prihvatili svi zastupnici.
Konzervativna parlamentarna većina nastavila je obračun s neistomišljenicima sada već ustaljenom praksom neprihvaćanja izvješća svake institucije koja im nije po volji. U petak se to dogodilo pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović kojoj većina u Saboru nije htjela prihvatiti izvješće za 2015. godinu, čime je pripremljen teren i za njezinu smjenu. Konzervativne perjanice prethodno su joj prigovarali ideološku obojenost i pristranost, baš kao što su iste argumente do sada koristili protiv svakoga čije izvješće nisu htjeli prihvatiti, a u glasanju protiv pravobraniteljice pomogli su im i zastupnici MOST-a.
Protiv takvog obračuna s pravobraniteljicom prosvjedovali su zastupnici nacionalnih manjina Furio Radin i Milorad Pupovac koji su su zatražili stanku, ocijenivši "nečuvenim" odbijanje izvješća pravobraniteljice, no predsjednik Sabora Željko Reiner nije udovoljio njihovu zahtjevu.
„Sa žaljenjem moram ustvrditi da su dva dana rasprave u polupraznoj sabornici bila posvećena gotovo isključivo ideološkim i vrijednosnim razlikama, a ne problemima koje sami građani prepoznaju kao važna i zbog kojih nam se pritužuju“, priopćila je pravobraniteljica, podsjećajući da se izvješćem u više od 50 tematskih poglavlja opisuje stvarnost s kojom su suočeni građani.
Pravobraniteljica smatra da je rezultat glasovanja potvrda da treba i dalje nastaviti kritički zagovarati i predlagati sustavne promjene usmjerene prema boljoj zaštiti ljudskih prava građana i suzbijanju diskriminacije. Njihova radna, socijalna, ekonomska i druga prava se i dalje svakodnevno krše ili su ozbiljno ugrožena, dok diskriminacija iz godine u godinu predstavlja značajan problem.
U 2015. 92.000 umirovljenika primalo je mirovinu manju od 500 kuna, gotovo svaka peta mlada osoba bila je izvan sustava obrazovanja i rada, a time i u ozbiljnom riziku od socijalne isključenosti. Hrvatska je po broju oboljelih od melanoma u prosjeku EU, ali je smrtnost veća za 50 posto. Čak 12 tisuća branitelja je prošle godine podnijelo zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Stanovnici ruralnih područja žive u selima bez struje, bez vode, bez autobusa ili s neprohodnim cestama. Neprihvatljiva i diskriminatorna retorika u javnom prostoru je i dalje snažno prisutna, a prava manjina doživljavaju se kao ugrožavanje većine, upozorava pravobraniteljica.
Nada se da 160 preporuka koje donosi izvješće za 2015. neće ostati mrtvo slovo na papiru, već da će ipak biti provedene, u cilju bolje zaštite ljudskih prava i snažnije borbe protiv diskriminacije u Hrvatskoj. „Mi ćemo nastaviti pratiti njihovu provedbu i u isto vrijeme raditi na izazovima koji se nastavljaju i u 2016.“, zaključuje pravobraniteljica.
Izvješće je dostupno OVDJE