-
Suzana Kunac govori u okviru programa "Romkinje i mediji"
Upravo uoči dugo pripremanog okruglog stola o tome kako se piše o Romkinjama u hrvatskim medijima, u međimurskom selu poginulo je troje djece u romskoj obitelji, izgorjevši u požaru. Incidenti i diskriminacija, to su ionako najčešće teme članaka o Romima.
Okrugli stol u prostorijama Saveza Roma u RH 'Kali Sara' u Zagrebu počeo je tako suzama i sućutima. Saborska zastupnica Urša Raukar Gamulin istakla je kako romska zajednica u nas nije dosegla prava i mogućnosti koje je mogla imati, te zahvalila na angažmanu Aniti Malenici, članici Vijeća za elektroničke medije te Višnji Ljubičić, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, što podržavaju pionirsku aktivnost jer tema prisutnosti Romkinja u medijima nije prepoznata ni u znanstvenom ni u bilo kojem drugom diskursu u Europi, osim u Hrvatskoj.
- Mediji su snažan alat upravo u borbi protiv stigme i izolacije. I zbog toga je ovo što radi Agencija za elektroničke medije potpomognuta pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova hvalevrijedna akcija jedinstvena u Europi- istakla je Raukar Gamulin.
Kako se u Hrvatskoj u novinama piše o Romkinjama? Ponekad i krajnje ekscesno, u tekstovima zbog kojih je pravobraniteljica morala reagirati, jer autori i urednici izvrgavali su ruglu Romkinje, i to uglavnom zbog neobrazovanosti i neupućenosti u politička zbivanja u Hrvatskoj, kao da nije jasno da Romi i Romkinje i nemaju pravu priliku za školovanje i da žive često u zajednicama koje su potpuno izolirane od ostatka društva. Suze su izazvali i stihovi romske pjesnikinje 20. stoljeća iz Poljske. Zvala se Bronislawa Wajs, poznata kao Papuša (Lutka), glumica Perica Martinović izabrala je i govorila stihove, od kojih navodimo dio. Pjesnikinja piše upravo o nepismenosti:
'Nemam sreće, nemam ništa, nesretno živim,
jer ne znam čitati pa ni pisati.
O, kada sam bila mlađahna, imala sam talent i dušu,
o kako sam željela naučiti čitati i pisati...
Nisu nam dali živjeti, postupali su s nama kao sa psima'
Međutim, ima i puno tekstova u medijima koji govore o Romkinjama koje uspijevaju postići puno toga, jer Romkinje su preuzele vodstvo u radu na sebi i u radu na ravnopravnosti ove manjinske zajednice. Agencija za elektroničke medije već godinama provodi projekte kojima je cilj jačanje uloge žena i manjina u medijima, jedan od njih je projekt poticanja novinarske izvrsnosti, gdje se potiče i pisanje o ljudskim pravima i manjinama. Članica Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica istakla je dobru suradnju sa Savezom Roma u RH 'Kali Sara' na projektu 'Žene i mediji'.
Kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija potiču se i podržavaju medijski sadržaji koji se bave rodnom ravnopravnosti, ljudskim pravima i nacionalnim manjinama. U projektu poticanja novinarske izvrsnosti od ukupno 530 projekata ostvarenih u pet godina, na ženska prava odnosilo se 115 projekata, bilo je i 17 projekata koji se se bavili Romima, od toga 8 su se bavili Romkinjama, istakla je Malenica. Napominje i kako način na koji se piše o manjinama i Romkinjama ne ovisi o novinarima, nego o urednicima i vlasnicima medija.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe kako su Romkinje podvrgnute višestrukoj diskriminaciji, a unatoč vrlo dobro postavljenim propisima, nema uvijek sudske zaštite, jer baš sutkinje ponekad pokazuju neosjetljivost za rodno uvjetovano nasilje.
Predsjednica Saveza Roma Suzana Krčmar najavila je međunarodnu konferenciju o položaju Romkinja, krajem godine u Zagrebu, te istaknula važnost isticanja što više pozitivnih prikaza Romkinja i Roma u medijima. 'Romska žena je diskriminirana u svakom pogledu', istakla je Krčmar, pohvalivši odličnu suradnju s Vladom. 'Premijer doista ima srca za romsku zajednicu', rekla je predsjednica romske udruge.
O Romkinjama se piše komentirajući njihovu marginalizaciju i diskriminaciju, najviše kad je riječ o nasilju nad ženama, ali ima i primjera tekstova o uspjesima Romkinja, o njihovom školovanju i karijeri, istakla je Jasna Vaniček-Fila, članica Vijeća za elektroničke medije.
O svom radu govorila je i novinarka u romskoj redakciji Radiotelevizije Srbije Una Beriša. Ta redakcija emitira svaki dan vijesti na romskom jeziku, a i na jezicima brojnih manjina u Srbiji. Svakodnevne vijesti na jezicima manjina, možda bi to bilo odlično i u nas.
Romi imaju svoje medije, jedan od njih je glasilo romske manjine Phralipen, ali nemaju nijednog Roma-novinara. Taj je list dobio međunarodnu nagradu SozialMarie.