U priloženom životopisu Čičak posebno ističe svoj angažman tijekom Hrvatskog proljeća kada je kao jedan od čelnika hrvatskih sveučilištaraca osuđen na tri godine zatvora Foto: FaH
Prije samo tri tjedna izvjestili smo o skandaloznoj političkoj trgovini vladajućih i opozicije kada su u 24 saborska odbora kao vanjski članovi izabrani većinom donedavni političari i stranački aktivisi, pretežno iz HDZ-a i SDP-a, kao i dio 'obiteljaških' kadrova.
Među spornim imenovanjima posebno smo istaknuli saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije u koji nije izabran nitko od predloženih novinara, već javnosti mahom nepoznate osobe koje s medijima nemaju baš puno veze.
Krajem listopada tako je u Odbor za medije izabrano pet vanjskih članova iako ih se bira šest. Ta će brojčana 'manjkavost' vjerojatno već danas biti ispravljena, ali ni sada nije predložen netko od kandidiranih novinarki i novinara već - Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik posljednjih godina prilično kompromitiranog Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava koji ga je i kandidirao.
Prema priloženoj dokumentaciji, Čičak je naknadno izglasan na Odboru za izbor, imenovanje i upravne poslove na jučerašnjoj sjednici, a što bi vjerojatno danas trebao potvrditi i Sabor na plenarnom zasjedanju.
U obrazloženju Odbora za imenovanje stoji kako Poslovnik Sabora predviđa da se u saborski Odbor za medije imenuje šest vanjskih članova – po dva iz medija, znanosti i udruga – a „obzirom da je mjesto jednog člana ostalo upražnjeno, predlaže se za člana Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora imenovati Ivana Zvonimira Čička čiji je pravovremeni prijedlog uputio Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, sukladno uvjetima javnog poziva za podnošenje prijedloga za imenovanje članova radnih tijela Hrvatskoga sabora od 11. siječnja“.
Odbor je Čičkovu kandidaturu bez rasprave jednoglasno podržao.
Povrijedio Kodeks časti hrvatskih novinara
U priloženom životopisu Čičak posebno ističe svoj angažman tijekom Hrvatskog proljeća kada je kao jedan od čelnika hrvatskih sveučilištaraca osuđen na tri godine zatvora. Među ostalim, navodi i da mu je „do pada komunizma bilo onemogućeno raditi svoj posao novinara i publiciste“, ali da je „nakon pada komunizma počeo objavljivati u vodećim listovima u Hrvaskoj i u svijetu“.
Navodi i da je 1989. godine inicirao i organizirao Hrvatsko društvo za promicanje ljudskih prava, „prvu nevladinu organizaciju za ljudska prava registriranu u SFRJ“. Podsjeća i da je bio prvi predsjednik obnovljenog HSS-a, a kasnije u dva navrata i predsjednik HHO što je i danas.
Ističe i svoju ulogu u poznatim demonstracijama zbog pokušaja gašenja Radija 101 te u radu Hrvatskog novinarskog društva.
Od poslovnih vještina, u životopisu navodi rukovođenje i upravljanje velikim sustavima, a među nagradama i priznanjima da su ga novinari Sudentskog lista 1996. godine proglasili čovjekom godine, da je dobitnik međunarodne nagrade za ljudska prava Bruno Kreisky te nagrade Sveti Sava koju dodijeljuje SKD Prosvjeta za poseban doprinos zaštiti ljudskih prava srspke nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Jedna od stvari koje nema u priloženom životpisu je ta da je novinarsku karijeru I. Z. Čička obilježila sramotna epizoda vezana za njegove napise o dubrovačkom pomorcu, kapetanu Kristi Laptalu. Zbog tesktova u Jutarnjem listu, Vijeće časti HND-a, reagirajući na prijavu obitelji Laptalo i Sindikata pomoraca Hrvatske, Čičku je 2008. godine izreklo opomenu jer je povrijedio članak 16. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji nalaže novinarima da u sudskim postupcima poštuju pretpostavku nedužnosti svih stranaka u sporu.
Isto tako, Čičak je na zagrebačkom Općinskom sudu 2010. i u ponovljenom postupku 2011. godine proglašen krivim za klevetu Laptala u kolumni u Jutarrnjem listu te mu je određena kazna u obliku sto prosječnih dnevnih dohodaka, odnosno oko 18.000 kuna.
Ako sve ide po planu i po dogovoru, Sabor će Ivana Zvonumira Čička danas potvrditi i tako će on – uz Davora Pavića, Srećka Prusinu, Denisa Hrestaka, Predraga Haramiju i Nedjeljka Markovića – postati šesti vanjski član saborskog Odbora za medije.
Podsjetimo, među 38 prijavljenih kandidata priličan je broj uglednih novinarskih imena, ali nitko od nije prošao zbog čega je u međuvremenu prosvjedavalo i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) koje je prvi puta ostalo bez svog predstavnika u Odboru.
HND je takav izbor prije tri tjedna nazvao još jednim udarom na slobodu medija i integritet novinarske profesije „čime su se političke elite još jednom narugale građanima Hrvatske“.
I naknadni izbor Čička to potvrđuje.