Iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju kako će do kraja godine biti publiciran plan za smanjenje otpada od hrane, koji će za razdoblje od 2019. do 2023. dati ključne mjere za cijeli prehrambeni lanac Foto: Hrana, a ne oružje - Zagreb
Gotovo trećina hrane se baca, prodavačima i proizvođačima često je hranu lakše baciti nego donirati, pa je potrebno tražiti nova rješenja i govoriti o tome kako smanjiti bacanje hrane, a doniranje popularizirati i unaprijediti, naglasci su s Međunarodna konferencije “Fashion Week Proljeće 2018 - hrana: politike i inovacije" koja je u petak počela u Rijeci.
Glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta za bacanje hrane i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan kazala je kako su neke članice EU daleko odmakle u smanjivanju bacanja i većem doniranju hrane, dok neke ne čine gotovo ništa, pa dok dio stanovništva gladuje, dio prekomjerno baca hranu. Upozorila je kako je bacanje hrane postalo veći problem za okoliš nego bacanje ambalaže.
Izvijestila je kako se u 2016. preko Europskog saveza banaka hrane od ukupno 88 milijuna tona hrane koja se baci distribuiralo 535.000 tona, odnosno spasilo se i doniralo tek 0,6 posto od ukupno bačene hrane.
Kao jedan od najvećih problema navela je skladištenje i distribuciju hrane, budući da donirane namirnice moraju biti zdrave i ne ugrožavati zdravlje primatelja. Napomenula je da je donator odgovoran za sigurnost hrane te da je i to, uz nepoznavanje propisa, jedna od većih prepreka pri doniranju. Prepreka je i to što je riječ o multisektorskom problemu, pa treba povezati rad više ministarstava, kazala je Borzan.
Đugum: Vlada je pokrenula aktivnosti za smanjenje otpada od hrane
Pomoćnica ministra Ministarstva poljoprivrede Jelena Đugum kazala je da je Vlada putem Ministarstva poljoprivrede pokrenula aktivnosti za sprječavanje nastanka i smanjenje otpada od hrane, koji će se pokušati smanjiti što je više moguće, dok će se zakonskim rješenjima nastojati utjecati na doniranje. Istaknula je da Hrvatska agencija za hranu radi na studiji o trajnosti hrane, te da će nakon dobivenih rezultata biti dane preporuke za hranu koja bi se mogla koristiti nakon isteka roka trajanja, pa i o mogućim olakšicama.
Đugum je najavila kako će do kraja godine biti publiciran plan za smanjenje otpada od hrane, koji će za razdoblje od 2019. do 2023. dati ključne mjere za cijeli prehrambeni lanac. Najavila je i uvođenje boljeg sustava između donatora hrane, posrednika, koji često imaju probleme s infrastrukturom i logistikom, i primatelja te navela da ministarstvo s Mrežom hrane surađuje na doniranju i smanjenju otpada od hrane. Planira se izrada studije izvedivosti banke hrane, koja bi ukazala kako uspostaviti bolji sustav doniranja hrane, kako iskoristiti postojeće resurse i infrastrukturu, udruge, organizacije, itd.
I riječki gradonačelnik Vojko Obersnel upozorio je da se bacaju ogromne količine hrane, a da se istodobno socijalne samoposluge i druge ustanove suočavaju s činjenicom da trgovački centri i proizvođači bacaju puno hrane zbog isteka roka trajanja proizvoda, pa im je lakše hranu baciti nego donirati. Važno je o ovoj temi govoriti, pa je i veća vjerojatnost da će se problemi i riješiti, rekao je.
Smolčić Jurdana: Temu o hrani uklopiti u sveučilišnu politiku
Pomoćnica rektora Sveučilišta u Rijeci Dora Smolčić Jurdana naglasila je da sveučilište podupire da se tema o hrani uklapa u sveučilišnu politiku pametnih specijalizacija, koja je nadavno usvojena. Svi promoviramo održivost, a hrana se i dalje prekomjerno baca, kazala je.
O urbanoj proizvodnji hrane govorio je voditelj programskog pravca Slatko i slano u sklopu Rijeka 2020 - EPK Idis Turato, kazavši da je neke dijelove grada moguće koristiti za urbanu poljoprivredu, da će se te mogućnosti testirati te da urbana proizvodnja hrane može biti poticaj za nove industrije.
Organizatori konferencije su Centar za napredne studije Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Centrom za kulturu dijaloga i Mrežom hrane.