Skoči na glavni sadržaj

Što to smeta Željki Markić na FALIŠ-u

Goran Borković

<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>

sto-smeta-zeljki-markic-na-falis-u-6079-7719.jpg

Željka Markić tvrdi da Nebojša Zelić na osnovu osobnih predrasuda napada njenu udrugu U ime obitelji
Foto: Jozica Krnić/FALIŠ

Samo da je dignuo živce Željki Markić i njenoj udruzi kršćanskih fundamentalista „U ime obitelji“, ovogodišnji Fališ – festival alternative i ljevice Šibenik, ispunio bi svrhu. A u tome je očito – uspio! Željku Markić je, naime, zasmetalo izlaganje docenta s riječkog Filozofskog fakulteta Nebojše Zelića koji je na Fališevom okruglom stolu "Ima li Bog naciju" govorio, između ostaloga, i o njenom pokretu. Uz Zelića je na tribini koju je moderirao šibenski teolog Branko Sekulić, sudjelovao i Zoran Grozdanov iz izdavačke kuće Ex libris.

Kritizirajući miješanje Crkve u politiku i to čvrsto na stranu desnice, Govoreći o udruzi U ime obitelji Zelić je kazao da je ta udruga ljevici preuzela politički aktivizam u civilnom društvu koje koristi da bi oduzeli prava drugima i to sve pod formom, kako je rekao Zelić, „zajedništva“ u religijskom i nacionalnom identitetu, umjesto u zajedničkim problemima i potrebama. „Imamo demokraciju u kojoj većina donosi odluke i krši povijesno liberalna prava, i to U ime obitelji“, naglasio je Zelić.

Upravo je to „zajedništvo“ zasmetalo Željku Markić koja je napisala, a Hina prenijela, da "nije istina da udruga U ime obitelji ne zagovara zajedništvo u religijskom i nacionalnom identitetu – zagovara zajedništvo među svim građanima Republike Hrvatske koje se temelji na poštivanju temelja pluralnog društva – uvažavanju činjenica, argumenata i postizanju suglasja u donošenju odluka uporabom demokratskih mehanizama odlučivanja".

Nije istina, nastavila je dalje, da udruga U ime obitelji bilo kome "oduzima prava", upravo suprotno – zalaže se za jednaka prava svih građana na iznošenje svog mišljenja, za legitimne i nediskriminirajuće vrijednosti i to u području zaštite i promicanja braka i obitelji kao temeljne jedinice svakog društva, pravo djeteta na oca i majku, pravo radnika na slobodnu ili odlično plaćenu nedjelju, pravo birača da izravno izabiru svoje političke predstavnike, pravo poduzetnika na tržišno natjecanje slobodno od korupcije…

"Nije istina da U ime obitelji krši 'povijesno liberalna prava' – upravo suprotno, U ime obitelji se zalaže protiv nametanja redefinicije kulture i društva od strane manjine", podsjeća Markić i dodaje kako u svim demokratskim društvima većina donosi odluke, dok u totalitarnim režimima manjina donosi odluke na štetu većine. Ističe kako "udrugu U ime obitelji zabrinjava Zelićevo izvrtanje dobro poznatih, osnovnih činjenica te iznošenje neistina o udruzi U ime obitelji na temelju", kako napominje, "pretpostavljamo, osobnih predrasuda gospodina Zelića".

Zelić je govorio i o odlasku u Crkvu kao određenom obliku političkog opredjeljenja, a Grozdanov je upozorio da je ljevica i taj prostor prepustila desnici odbacujući bilo kakav religijski identitet, čime i sama ljevica uvelike dopirnosi da religija postane stvar desnice. Kod nas se sljubljivanje ideologije  religijom očitava u tome što Crkva progovara samo o žrtvama. „To svojevrsno crkveno jednoumlje, sljubljivanje ideologije s religijom, rezultira time da Crkva progovara samo o žrtvama svoga naroda čime posredno utječe na naše kulturno pamćenje. Za žrtvu drugog naroda nema ni empatije, ni razumijevanja ali ni interesa. Što je Crkva činila 1995. kad je 200 tisuća srpskih izbjeglica napuštalo Hrvatsku? Je li hodočastila mjesta pogibije tih žrtvi ili je to činila samo selektivno? Da je u onoj koloni izbjeglica biskup sjeo na traktor zajedno s tim ljudima umjesto što je bio u Kninu, učinio bi puno. Ovako, stvara se samo rezervoar zlopamćenja iz kojega se onda generiraju novi sukobi. Nema suživota ako nema empatije“, zaključio je uz konstataciju da nas „mogu spasiti samo nove generacije koje će postavljati drugačija pitanja“.

Na FALIŠ-u je bila i profesorica s ljubljanskog Univerziteta Cirila Toplak koja je govorila o europskim politikama nakon Oktobarske revolucije, što je i glavna tema ovogodišnjeg festivala koji je otvoren izložbom plakata koji tematiziraju taj događaj iz 1917. godine.