"Muško nasilje nad ženama u našoj zemlji ne smije ponovno postati pitanje privatnog problema žene koja živi u nasilju", poručila je Neva Tölle Foto: HINA/Lana SLIVAR DOMINIĆ
Nasilje nad ženama od strane njihovih partnera ili bivših partnera jedan je od najraširenijih oblika nasilja u našem društvu, u posljednjih deset godina u Hrvatskoj je ubijeno više od 300 žena, a lani je značajno povećan broja ubojstava žena od strane njima bliskih muškaraca, istaknuto je u četvrtak na sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova uoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, s koje su pozvali na hitnu ratifikaciju Istanbulske konvencije.
Prema izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2016., udio ubijenih žena od strane njima bliskih muškaraca, njih 15, u brojci ukupno ubijenih među bliskim osobama (19 ubojstava i teških ubojstava) jest 78 posto. To predstavlja najveći postotak u posljednjih sedam godina, istaknuto je na sjednici saborskog Odbora na temu "Femicid – ubojstva žena".
Femicid je globalno prepoznat kao vodeći uzrok prijevremene smrti žena, a ipak postoje vrlo ograničeni podaci i istraživanja tog problema, stoga se raspravom o toj temi željelo ukazati na femicid kao na najekstremniju i najtežu posljedicu partnerskoga nasilja te najteži oblik rodno utemeljenog nasilja, rečeno je.
"Nasilje nad ženama u zadnje je tri godine u strelovitom porastu", ocijenila je predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tölle, izrazivši podršku premijeru Andreju Plenkoviću i ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadi Murganić za hitnu ratifikaciju Istanbulske konvencije.
Smatra da će primjena Istanbulske konvencije osigurati širok okvir različitih politika i mjera za zaštitu i pomoć ženama koje žive s nasilnim partnerima te je ustvrdila da će rezultati biti smanjena brojka nasilja nad ženama i stopa femicida. "To je svrha i konačan cilj konvencije", kazala je Tölle.
Ustvrdila je da se termin 'rodna ideologija' koji, kako je rekla, "toliko smeta ultrakonzervativnim i radikalnim građanskim udrugama bliskima Katoličkoj crkvi", nalazi već u Ustavu.
'Rod' pitanje ljudskih prava
Po njenom mišljenju pojam roda i rodne ideologije ne predstavlja svjetonazorsko pitanje, već je to isključivo pitanje ljudskih prava.
"Muško nasilje nad ženama u našoj zemlji ne smije opet i ponovno postati pitanje privatnog problema žene koja živi u nasilju. Privatnost doma i obitelji ne smije postojati ako je došlo do nasilja. Upravo to u svojim javnim istupima žele postići udruge bliske Katoličkoj crkvi. Sačuvati pravo na privatnost i nepovredivost doma na štetu žene ne dolazi u obzir. Ništa ne smije biti iznad prava žene da živi život slobodan od nasilja. Za nasilje je uvijek kriv i odgovoran nasilnik, nikada njegova žrtva", poručila je Tölle.
Osvrnula se na izjavu HDZ-ove europarlamentarke Ivane Maletić koja je upozorila da definicija roda po Istanbulskoj konvenciji može ugroziti društveno oblikovanje tradicijskih uloga žena i muškaraca u društvu, te ustvrdila kako je u Hrvatskoj dovoljno dobro regulirana prevencija nasilja nad ženama.
"Takve izjave nisu istinite i javnost ne smije vjerovati. Maletić i svim konzervativnim zastupnicima i ultrakonzervativnim udrugama bliskima Katoličkoj crkvi poručujemo da vam žene u ovoj zemlji neće dopustiti da nas vratite u srednji vijek, već stečena ženska prava nećete moći ukinuti i dokinuti", kazala je Tölle.
Smatra i da se porast nasilja događa upravo zbog nedovoljno dobrih zakona i prakse.
V.d. ravnateljice Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH Helena Štimac Radin kazala je da je Istanbulska konvencija usredotočena na to kako suzbiti nasilje nad ženama, što učiniti da se pomogne žrtvi, kako unaprijediti položaj žrtava i kako ojačati institucionalne organizme.
Rekavši da je 'cijela Europa suočena s nasiljem nad ženama i zastrašujućim brojkama', navela je da je nedavno istraživanje Agencije za ljudska prava iz Austrije pokazalo da je gotovo svaka treća žena na razini EU suočena s nekim oblikom nasilja ili seksualnog uznemiravanja, a samo 14 posto žena prijavi policiji nasilje od strane partnera.
"Treba napraviti korak dalje na razini EU i Vijeća Europe kako bi se našao efikasniji način da se to nasilje smanji", dodala je Štimac Radin.
Sjednica se održala u suradnji s Autonomnom ženskom kućom Zagreb i Centrom za žene žrtve rata – ROSA uoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se odlukom Hrvatskoga sabora iz 2004. godine obilježava 22. rujna, u spomen na tri ubijene žene i pokušaj ubojstva još jedne žene na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice 1999. godine.