Saša Vejnović
<p>Uvjeren da svaki pravi novinar mora biti pošten prema sebi, iskren prema čitateljima, odan činjenicama, nepokolebljiv u otkrivanju istine. Društvo treba prave novinare, u to nema sumnje. Treba se nadati da će doći vrijeme kad će ih ponovno trebati i vlasnici medija</p>
Obole li tražitelji azila od prehlade, gripe ili im se upali grlo, mogu se samo nadati da će bolest proći sama od sebe. Foto: Novosti
Na dramatičan vapaj jednog od volontera prihvatilišta za tražitelje azila u zagrebačkom naselju Dugave, već se javilo nekoliko liječnika spremnih pomoći, no čini se da to pak neće biti potrebno. Iz Ministarstva zdravlja poručuju da će tražitelji azila u Hrvatskoj ipak imati zdravstvenu zaštitu u domovima zdravlja.
Dag Oršić, volonter Centra za mirovne studije, zatražio je prije nekoliko dana putem društvenih mreža pomoć za tražitelje azila koji su već neko vrijeme bez liječnika.
"Tražiteljima azila odnedavno je uskraćena medicinska pomoć, uz sve ostale probleme koje imaju. Ukupno ih stotinjak živi u prihvatilištu u Dugavama. To su ljudi koji su pobjegli iz raznih neugodnih situacija u potrazi za mirom i sigurnošću. Ovdje su potpuno sami, ne znaju jezik, nemaju nikakva prava dok im se ne odobri azil. Sve što imaju je smještaj i hrana… i imaju nas. Možemo li nešto napraviti za njih", upitao je Oršić svoje prijatelje na Facebooku, zamolivši ih da njegov poziv i sami objave.
Prema hrvatskim zakonima, azilanti imaju sva prava kao i nezaposleni hrvatski građani, pa tako imaju pravo i na besplatnu zdravstvenu zaštitu. Oni kojima azil još nije odobren imaju, međutim, pravo samo na hitnu medicinsku pomoć. Dakle, obole li od prehlade, gripe ili im se upali grlo, mogu se samo nadati da će bolest proći sama od sebe.
"Do prije nekoliko mjeseci u prihvatnom centru u Dugavama doista je bio liječnik, no i on je bio samo za hitne slučajeve. No, onda je vjerojatno zbog ušteda on povučen", kaže Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije, dodajući da prema direktivi EU-a svi moraju imati pravo na hitnu medicinsku pomoć.
"To je minimum ispod kojeg nijedna zemlja ne smije ići, ali nitko im ne brani da idu iznad ako žele", kaže Kranjec. Podsjeća na primjer iz Švedske, gdje su vlasti liječnicima naložile da ne primaju ljude bez papira. Liječnici su se na tu naredbu oglušili poručivši da je njima zdravlje ljudi najvažnije te da se ne misle baviti birokracijom.
Predstavnici UNHCR-a su također upoznati sa situacijom koja je nastala odlaskom liječnika iz prihvatilišta, potvrdio nam je Dorijan Klasnić iz zagrebačkog ureda UNHCR-a. "Zalagat ćemo se za to da se i tražiteljima azila pruži osnovna medicinska skrb", kaže Klasnić.
Oršiću se već javilo nekoliko liječnika spremnih pomoći volontiranjem u prihvatilištu, no čini se da to neće biti potrebno. Iz Ministarstva zdravlja, naime, poručuju da su postigli dogovor s Domom zdravlja Zagrebačke županije i Domom zdravlja Zagreb – centar.
"Dogovoreno je da navedeni domovi zdravlja i nadalje provode zdravstvenu zaštitu tražiteljima azila, azilantima i strancima pod privremenom i supsidijarnom zdravstvenom zaštitom, članovima obitelji azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom te strancima koji nezakonito borave u Prihvatnim centrima Ministarstva unutarnjih poslova", kaže Diana Glavina, tajnica kabineta Ministarstva zdravlja.
Objašnjava da je do kraja 2013. godine račune za liječenje strancima smještenim u prihvatnim centrima MUP-a podmirivao HZZO, a od 1. siječnja 2014. to čini Ministarstvo zdravlja.
Osim što tražitelji azila i stranci pod privremenom zaštitom u Hrvatskoj imaju pravo na hitnu medicinsku pomoć o trošku državnog proračuna, imaju pravo i na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, a i ti se troškovi plaćaju iz državnog proračuna. Međutim, stranac koji nezakonito boravi u Hrvatskoj ima pravo na hitnu medicinsku pomoć, ali troškove snosi sam. Ako te troškove nije moguće naplatiti, i oni se podmiruju iz proračuna, poručuju iz Ministarstva zdravlja.