Trakavica o referendumu koju je još u svibnju pokrenula inicijativa „U ime obitelji“ prijeti da postane prvoklasni politički, ali i ustavni skandal od kojeg će se teško oprati SDP-ova većina. I na ovom primjeru prepoznaje se kontinuitet vladajućih u izigravanju Ustava i zakona, ali i – volje građana.
Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u srijedu je dao zeleno svjetlo i predložio Saboru da se 1. prosinca provede referendum na kojem bi građani odlučivali žele li da u Ustav uđe odredba da je brak životna zajednica isključivo žene i muškarca. Plenarno bi o tome Sabor trebao odlučivati u petak.
Unatoč protivljenju opozicije i kritici ustavno-pravnih stručnjaka, SDP-ova većina tu je odluku donijela samo na temelju više od 760.000 potpisa građana koju je proljetos prikupila dobro organizirana i vrlo glasna inicijativa „U ime obitelji“. Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku izvršili su provjeru valjanosti potpisa. U konačnici, taj se broj sveo na oko 700.000, što je i dalje mnogo više od 10 posto upisanih birača. No, vladajuća koalicija nije iskoristila još jednu zakonsku mogućnost da - prije nego krenu u raspisivanje referenduma - upitaju Ustavni sud je li pitanje o braku koje nesporno ulazi u temeljna ljudska prava – uopće ustavno. Odnosno, ne ugrožava li definicija braka kao isključiva zajednica muškarca i žene, pravo istospolnih ili, pak, vanbračnih parova.
Još je više zabrinjavajuće da prijedlog odluke o raspisivanju referenduma sadrži i jednu zamku. Iz prijedloga se naime, može iščitati da - i ako se većina građana na referendumu izjasni „za“ ustavnu odredbu braka kao isključivu zajednicu žene i muškarca - nema garancija da će to Sabor i unijeti u Ustav, nego će prvo o tome glasati. Tako se može dogoditi da unatoč jasno izraženoj volji građana to ne uđe u Ustav, ako se 101 zastupnik tako izjasni.
Vladajući nisu ponudili jasnu argumentaciju zašto su zaobišli Ustavni sud, koji je jedini mjerodavan ocijeniti je li referendumsko pitanje ustavno. Iako se mjesecima činilo da će se ipak obratiti Ustavnom sudu, tim više što su i SDP i HNS od početka tvrdili da je inicijativa „ U ime obitelji“ protuustavna i da se kosi s temeljnim ljudskim pravima, u zadnji čas su se predomislili. No, to možda i ne treba čuditi. Od početka mandata ova vlast – posebno SDP – „ratuje“ s Ustavnim sudom. Podsjetimo da je Ustavni sud ukinuo famozni Kurikulum zdravstvenog odgoja te Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, oba iz resora ministra Željka Jovanovića. Nedavno je Ustavni sud suspendirao i zakonsku odredbu da dnevne novine plaćaju smanjeni PDV od 5 posto ako sadrže najmanje 25.000 riječi. Sve je to naljutilo vladajuće. Vlast je dala do znanja da nema povjerenja u aktualni sastav i odluke Ustavnog suda. Nisu se ustručavali i prozvati ga da je politički pristran. Činjenica je da ustavne suce bira Sabor po političkom ključu - dogovorom većine i opozicije - ali u tome su svih ovih godina sudjelovale i stranke sada vladajuće koalicije. Istodobno, pune dvije godine od kada su na vlasti nisu učinili ništa da bi izabrali 13. ustavnog suca koji nedostaje još od siječnja 2011. godine. Dakle, i aktualna vlast sama pridonosi ugledu i (ne)profesionalnosti Ustavnog suda. S druge strane, Ustavni sud je - kakav god on bio – najviša stepenica u Hrvatskoj kojoj se građani mogu obratiti u zaštiti svojih prava. Ustavnopravni stručnjaci i nevladine organizacije upozoravaju da je veoma opasno za pravnu sigurnost u društvu kada ga vladajuća garnitura tako olako preskače.
- Zaobilaženje Ustavnog suda u ocjeni referendumskog pitanja čini nam se nerazumnim. Nije jasno zašto se ne koristi taj institut koji je previđen Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu. Posebno jer se radi o referendumu o promjeni Ustava, a uz ovakva pravila igre gdje, primjerice, deset birača može svojim izlaskom promijeniti Ustav – upozorava Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a. U GONG-u se nadaju da će se do plenarne rasprave u petak, vladajući ipak predomisliti i referendumsko pitanje poslati na Ustavni sud.
Nemušti pokušaj vladajućih da preskoče zakone i institucije, još je očitiji u njihovom tumačenju da volja građana izražena na referendumu nije obvezujuća za saborske zastupnike. U članku 87. Ustava jasno stoji da je odluka građana na referenduma obvezujuća. I u članku 8. Zakona o referendumu stoji isto. Dakle, i prema Ustavu i prema zakonu, Sabor mora izvršiti volju građana, a ne o njoj se naknadno izjašnjavati. Na to mjesecima upozoravaju brojni ustavnopravni stručnjaci i nevladine organizacije. No, u SDP-u imaju svoje tumačenje. Najglasniji je Peđa Grbin, predsjednik saborskog Odbora za Ustav. Iako pravnik po struci, on tumači Ustav na osebujan način. Po Grbinu, zastupnici nemaju obvezujući mandat i glasaju po svojoj savjesti, neovisno o što građani odluče na referendumu. Njegov je stav da „građani ne mogu promijeniti Ustav na referendumu, već o tome - nakon referenduma - odlučuje Sabor dvotrećinskom većinom, a na građanima je da kasnije takvu vlast, ako treba, pozovu na odgovornost na idućim izborima“.
Takvo tumačenje može dovesti do ustavne krize, upozoravaju u GONG-u. Iako se svjetonazorski ne slažu s izrazito konzervativnom inicijativom „U ime obitelji“, koja je inicirala referendum, u GONG-u su ogorčeni prijedlogom saborskog Odbora za Ustav. Apeliraju na saborske zastupnike da u petak odbiju prijedlog odluke o referendumu.
- Ona predstavlja grubo kršenje ustavnopravnog poretka. Ako dođe do izglasavanja, Sabor može odbiti volju naroda. Ja se samo nadam da su vladajući svjesni odgovornosti da tim scenarijem otvaraju vrata debeloj i ozbiljnoj ustavnoj krizi u ovoj zemlji – zaključuje Dragan Zelić iz GONG-a.