Iako je u medijima običaj s Dana mladosti u Kumrovcu izvještavati u posprdnom tonu, a posjetitelje prikazivati kao krezube 'jugozomboide', ovog puta smješniji su ispali hrvatska policija i njihovi nalogodavci koji su od njih tražili da zabrane nešto što nije zabranjeno Foto: FaH
Ako je suditi po slavljeničkoj atmosferi i neopterećenom ponašanju sudionika subotnje proslave Dana mladosti u Kumrovcu, policijska zastrašivanja koja su prethodila skupu nisu imala ni najmanjeg efekta.
Dapače, u Kumrovcu se ove godine, prema riječima organizatora, okupilo rekordnih 15.000 ljudi, najviše u posljednjih dvadesetak godina, i ama baš nitko nije se doimao dirnut policijskim, istinabog prilično nemuštim, uznemiravanjem.
I ovog puta sve je vrvjelo zastavama sa socijalističkim i komunističkim obilježjima, Titovo lice gledalo je sa stotina odjevnih predmeta, crvene petokrake sijevale su na sve strane, a govornici jedan za drugim prkosno isticali da skup nitko nikada neće uspjeti zabraniti.
Također prema riječima organizatora i serijskih posjetitelja, ove je godine Titovo rodno mjesto pohodilo i značajno više osoba mlađih životnih dobi, a sudionika je, kao i obično, bilo iz svih republika bivše Jugoslavije.
Prilično je izvjesno da je među tisućama posjetitelja bio i pozamašan broj Hrvata, a Forumovi reporteri nisu primijetili da se itko od njih doimao uvrijeđenim, iako su iz policije danima prije nego što se manifestacija trebala održati poručili da će javno pokazivanje gore nabrojanih obilježja predstavljati upravo to - vrijeđanje osjećaja hrvatskog naroda i, naravno, hrvatskih branitelja.
Naime, uoči proslave policija Krapinsko-zagorske županije sa sjedištem u Zaboku pozvala je na raport predstavnike Saveza društva 'Josip Broz Tito', koji organizira proslavu, a predsjednik Saveza Jovan Vejnović portalu Novosti izjavio je kasnije da su on i kolege 'dočekani vrlo neuobičajeno' i da je sastanak 'protekao u neugodnoj atmosferi'. 'Osjećali smo se kao da smo privedeni', rekao je Vejnović, te dodao da su im organi reda potom rekli da se 'u Kumrovcu 'dešavaju neprihvatljive stvari' koje 'vrijeđaju osjećaje hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja'. Na pitanje antifašista da objasne na čemu temelje tu 'diskvalifikaciju' i 'politički pritisak', policajci nisu rekli ništa pametno jer nisu ni mogli budući da se radi upravo o tome – političkom pritisku koji još uvijek nema utemeljenje ni u kakvom zakonu ili propisu.
Istu stvar antifašisti su doživjeli i nekoliko dana kasnije kada ih je na sastanak pozvao načelnik općine Kumrovec Robert Šplajt, koji ih je također dočekao u društvu policije. Ovog puta eksplicitno su tražili da se zabrani isticanje zastava sa socijalističkim i komunističkim obilježjima, te priprijetili uspostavom 'prstenova sigurnosti'.
Iako 'prstenovi sigurnosti' u subotu nisu viđeni u Kumrovcu, pripadnici interventne policije jesu, i to po prvi put otkad se održava ova manifestacija. Nismo uspjeli dokučiti kakve su točno eventualne nerede poslani da preduprijede, ali smo kasnije saznali da su skupine posjetitelja iz Slovenije zadržane na granici. Zbog toga je s govornice bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, uz Milorada Pupovca jedan od eksponiranijih prisutnih političara, zamoljen da intervenira u policiji da se Slovence pusti da dođu na skup.
Ipak, izvjesne posljedice političkih pritisaka, iako prilično komične, doživjeli su mnogi posjetitelji, a iz razgovora smo zaključili i da je opća ocjena da je cijela stvar svojevrsna odmazda za debakl koji su štovatelji NDH nedavno doživjeli na Bleiburgu.
Primjerice 23-godišnji Francuz Antoine, koji trenutno živi u Novom Sadu i radi u Volonterskom centru Vojvodine, a u Kumrovcu se pojavio oboružan crvenom maramom, kapom s petokrakom i jugoslavenskom zastavom. On nam je ispričao da su ga dvjestotinjak metara dalje zaustavili policajci u civilu, pa mu udarili objašnjavati da ne smije nositi predmetnu zastavu jer su pod njom ratovali neprijatelji hrvatskog naroda u zadnjem ratu. Antoine im je znalački uzvratio mini-lekcijom o kronologiji simbolike kojom se JNA koristila u ratu u Hrvatskoj, pa skinuo zastavu sa štapa i produžio.
Kasnije ćemo saznati da su upravo naizgled benigni štapovi za zastave za prisutne policajce predstavljali skoro pa najveću prijetnju. Ne samo zato što se na njih može nataknuti zastava da bi se istom mahalo i time vrijeđalo osjećaje hrvatskog naroda, već i zato što se štapovi mogu koristiti 'kao oružje'.
Upravo to škveraninu Enisu iz Pule rekla su, naime - dvojica vatrogasaca. Njima su, pak, to isto rekli policajci, pa su vatrogasci odlučili tu važnu informaciju prenositi dalje i upozoravati ljude sa štapovima da im je sporne predmete pametnije sakriti u grmlje jer bi u protivnom mogli 'imati problema'.
Bizarno iskustvo imao je i jedan od članova Kulturnog društva Borjač iz Sežane. Budući da je za nastup bio odjeven u partizansku uniformu, s pripadajućom kapom na glavi, policajci su ga zaustavili i zatražili ni manje ni više nego da je skine. Rekli su da je to 'jugoslavenska odora', na što im je kulturnjak uzvratio da nije jugoslavenska nego je 'talijanska'.
Osim uniforme iz Italije, susreli smo i jednog građanina te zemlje kojega je redar upozorio da se liši jugoslavenske zastave, na što je Talijan prvo zamolio da mu objasne 'po kojem članku kojeg zakona' to traže, a pošto odgovor nije dobio uzvratio da će se onda obratiti talijanskoj ambasadi. Na odlasku, redar ga je zamolio da 'ne maše zastavom', pa ispod glasa ispričavajući se dodao: 'I mene jebu'.
Razgovarali smo i s jednim iz grupe od dvjestotinjak Slovenaca koji su pješke ušli u Hrvatsku. Iako ne spadaju u vozila, zaustavio ih je redar zadužen za regulaciju prometa, pored kojega je stajao policajac. Nakon što ih je upozorio da uklone s vidljivih mjesta sva sporna obilježja, što je zasigurno dugo potrajalo, redar ih je pozdravio 'starim hrvatskim pozdravom' Za dom spremni, što su Slovenci ocijenili kao žalosno i nepotrebno sramoćenje Hrvatske u očima mnogobrojnih posjetitelja iz inostranstva.
Redarsku službu, inače, angažiraju organizatori skupa, pa se dade zaključiti da su barem oni, ako već nitko drugi, ozbiljno i doslovno shvatili povijesna tumačenja i naputke Policijske uprave krapinsko-zagorske.
Što se tiče govornika na skupu, kao glavna zvijezda bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić govorio je zadnji, vjerojatno zato da bi okupljene zadržao do kraja bogatog kulturno-umjetničkog programa koji je ispunjavao pauze između govora, uslijed čega je sve skupa potrajalo barem tri sata.
Mesićev ekspoze protiv povijesnog revizionizma ispraćen je burnim pljeskom, jednako kao i istovjetne izjave ostalih govornika, među kojima su bili i predsjednik Saveza antifašističkih boraca Franjo Habulin i zamjenica župana Jasna Petek. Začudo, Mesić je dobio pljesak čak i kada je rekao da 'Jugoslavija nije bila totalitarna, već autoritarna država', no nakon te izjave ponovno se dao u odobravanje jugoslavenskog socijalizma.
Čvrst konsenzus govornika o potrebi očuvanja tekovina antifašističke borbe i otpora ustašizaciji društva narušio je jedino načelnik općine Kumrovec, koji je svoj govor posvetio afirmiranju poduzetništva. Očito riješen da skup depolitizira, Šplajt se okupljenima potrudio dokazati kako je najvažnije od svega to da je 'Tito brend koji treba prodati'. A budući da je zgrada Političke škole Josip Broz Tito već prodana, za 14 milijuna kuna jednoj kineskoj tvrtki, ostalo mu je samo da se zahvali Vladi što je tu transakciju omogućila.
Na sreću, jedan od govornika bio je i mladi antifašist Aleksandar Dolić, koji se u svom, daleko najradikalnijem govoru obračunao sa svim destruktivnim pojavnostima suvremenog fašizma i globalnog kapitalizma, pa time osujetio Šplajtov pokušaj dekomunizacije Titovog naslijeđa.
Sve u svemu, iako je u medijima običaj s Dana mladosti u Kumrovcu izvještavati u posprdnom tonu a posjetitelje prikazivati kao krezube 'jugozomboide' ili u benevolentnijoj varijanti simpatične starčiće, ovog puta smješniji su ispali hrvatska policija i njihovi nalogodavci koji su od njih tražili da zabrane nešto što nije zabranjeno. Zbog toga je cijela akcija izgledala montipajtonovski, što je posjetitelje samo dodatno zabavilo.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu