Iako novi dokument ne donosi neka željno očekivana rješenja poput jamstava za sustavnim financiranjem skloništva za žrtve obiteljskog nasilja, od danas je Hrvatska korak bliže potpunom prihvaćanju Istanbulske konvencije Foto: HINA/Dario Grzelj
Vlada je na današnjoj sjednici jednoglasno usvojila Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2017. do 2020. godine temeljenu na osnovnim postavkama Istanbulske konvencije koja tek treba biti ratificirana.
Nova Nacionalna strategija obuhvaća sedam područja provedbe s ukupno 33 mjere, a sve one proizlaze iz pojedinih članaka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatijoj kao Istanbulska konvencija.
Unatoč otporima ultrakonzervativaca koji već mjesecima vode harangu protiv tog vrlo važnog međunarodnog dokumenta, Banski dvori - barem za sada - nisu poklekli pod njihovim pritiskom.
I nedavna rasprava u Europskom parlamentu oko podrške Istanbulskoj konvenciji pokazala je podijeljenost i unutar samog HDZ-a i njihovih europarlamentaraca od kojih su neki podržali, a neki bili protiv Konvencije.
Iako novi dokument ne donosi neka željno očekivana rješenja poput jamstava za sustavnim financiranjem skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, danas – pa makar i prigodno na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama – Hrvatska je donošenjem nove Nacionalne strategije korak bliže potpunom prihvaćanju Istanbulske konvencije.
Odbijenica 'obiteljašima'
U novoj Nacionalnoj strategiji bez ikakve ograde navodi se, za 'obiteljaše' sporan pojam 'roda' i to u raznim oblicima, poput 'rodno uvjetovane diskriminacije', 'rodno osjetljivog proračuna' i 'rodno uvjetovanog nasilja'.
Tijekom javne rasprave u veljači i ožujku o prijedlogu Nacionalne strategije, protiv takvih odrednica temeljenih na Istanbulskoj konvenciji, pobunili su se - očekivano - udruge U ime obitelji i GROZD.
Negodovali su da Hrvatska još uvijek nije ratificirala Istanbulsku konvencniju, pa da je stoga ne treba ni navoditi u Nacionalnoj strategiji jer još uvijek nije dio hrvatskog pravnog poretka. Njezinim citiranjem ona se nameće kako konačno rješenje, prosvjedovali su iz udruge U ime obitelji. Zahtjevali su da se navodi iz Istanbulske konvencije brišu.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao predlagač i budući koordinator Nacionalne strategije, odbilo je kritike 'markićevaca'.
Time što je Hrvatska 2013. godine potpisala Istanbulsku konvenciju, iako je još nije ratificirala, pokazala je inicijalnu želju da unaprijedi svoj sustav zaštite žena od nasilja i nasilja u obitelji, odgovoreno im je iz ministarstva.
„Republika Hrvatska je Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji potpisala 22. siječnja 2013. godine, čime je iskazala interes i pridružila se naporima međunarodne zajednice, poglavito državama članicama Vijeća Europe, kako bi se na ovom području učinili daljnji napori i još odlučnije formulirala odlučnost država u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“, stoji u odgovoru Ministarstva obitelji na prigovore 'obiteljaša'.
Ministarstvo Nade Murganić pozvalo se i na „Strateški plan za rodnu jednakost 2016-2019“ Europske komisije u kojem se, kao ključni korak u iskorijenjivanju nasilja i boljoj podršci žrtvama, navodi nužnost pristupanja Istanbulskoj konvenciji.
Druga sporna točka za ultrakonzervativce je i famozni pojam 'roda' koji se provalči i kroz upravo prihvaćenu Nacionalnu strategiju. Udruga Željke Markić tražila je da se 'rod' u svim oblicima briše iz prijedloga Nacionalne strategije te da se zamjeni izrazom 'spol', koji je po njima, jedini ispravni i ustavni termin.
I GROZD se bunio. Za njih se pojam 'roda' temelji na, kako se rekli, pseudoznanstvenoj teoriji, odnosno (mrskoj im) rodnoj ideologiji.
„Službeni identitet osobe može biti ili „muški spol“ ili „ženski spol“, dok je pojam „roda“ nametnut od određenih civilnih grupacija i pokušava se protivno znanosti i bez pravne osnove ubacivati u razne dokumente i strategije, ne bi li se postupno taj umjetni pojam uvukao i u zakone“, prsvjedovali su iz GROZD-a, ali očito bez uspjeha.
Odgovor koji su dobili bio je gotovo školski, s nizom citata iz međunarodnih i domaćih dokumenata.
„Definicija spola odnosi se na obilježja prema kojima se biološki razlikuju žene i muškarci, dok je definicija roda određena sustavom društvenih uloga i očekivanja, odnosno načinom na koji neko društvo definira položaj žena i muškaraca“, odgovoreno im je, između ostalog, iz Ministarstva obitelji.
Pozvali su ih i da prouče „Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije“ u izdanju vladinog Ureda za ravnopravnost spolova te publikaciju Vijeća Europe „Uvođenje rodno osjetljivog proračuna: provedba u praksi“.
Ministarstvo u odgovoru klerikalcima nije zaboravilo navesti i definiciju UN-a koju koristi i Europski institut za rodnu jednakost (EIRJ), kao agencija EU-a zadužena za promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i za podršku Europskoj komisiji pri razvoju politika rdone ravnopravnosti. I na kraju, citiran je i Zakon o ravnopravnosti spolova.
Primjedbe ženskih udruga
Za razliku od ultrakonzervativnih primjedbi, udruge za ženska prava dijelom su nezadovoljne jer, po njihovom mišljenju, Nacionalna strategija nedvoljno stavlja naglasak upravo na 'rodno uvjetovano nasilje', odnosno nasilje prema ženama.
Tako su Autonomna ženska kuća Zagreb i lezibijska grupa Kontra zatražile da se u naziv Nacionalne strategije pored 'nasilja u obitelji' doda i 'nasilje prema ženama'. Time bi se Nacionalna strategija potpuno uskladila s Istanbulskom konvencijom koja u nazivu ravnopravno navodi i nasilje nad ženama i nasilje u obitelji.
Ženske udruge smatraju da bi na taj način još više bio naglašen dio o rodno uvjetovanom nasilju prema ženama upravo zato što su žene, te da se nasilje nad njima ne treba nužno. odvijati u obitelji.
„Posve neopravdano, bez razumne svrhe i opravdanog cilja naglasak se stavlja samo na obitelj, a ne na pojedinca koji čini tu obitelj i na specifičan oblik rodno uvjetovanog nasilja do kojeg često dolazi u obitelji, ali i izvan nje“, komentirala je Autonomna ženska kuća Zagreb.
Prema njihovom mišljenju, na taj način Nacionalna strategija odbija uvažiti statističke pokazatelje o broju žena žrtava nasilja u obitelji, ali i zvan nje, nesrazmjerno više pogađa žene, bilo kroz partnersko nasilje, uključujući nasilje od strane osobe s kojom je žrtva sada ili je bila u prošlosti u emotivnoj ili seksualnoj vezi. .
Od prevencije do zaštite
Usvojena Nacionalna strategija zaštite nasilja u obitelji 2017-2022 razrađuje aktivnosti i mjere u sedam područja – prevencija nasilja u obitelji, unapređenje zakonodavnog okvira, zbrinjavanje i potpora žrtvama, psihosocijalni tretman počinitelja, međuresorna suradnja, edukacija stručnjaka i senzibiliziranje javnosti.
Među 33 mjere planira se, među ostalim, ratifikacija i stupanje na snagu Istanbulske konvencije do kraja ove godine, poticanje lokalnih sredina da donose rodno osjetljive proračune s kontinuiranom financijskom potporom za žrtve nasilja u obitelji te zapošljavanje žrtava.
U planu je u državnom proračunu Ministarstva pravosuđa kontinuirano osigurati sredstva za provođenje psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji. Među mjerama je i intenzivna edukacija predstavnika državnih i lokalnih tijela, pravosudnih dužnosnika, policije i organizacija civilnog društva o Istanbulskoj konvenciji koja bi očito trebala postati temeljni dokument borbe protiv nasilja u obitelji.
Planira se, već po običaju, i provođenje medijskih kampanja koje bi trebale senzibilizirati javnost za problematiku obiteljskog nasilja, a neke su mjere već provedene, poput donošenje novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Ministrica Nada Murganić na današnjoj sjednici Vlade rekla je da se novom Nacionalnom strategijom osigurava nastavak politike nulte tolerancije na nasilje.i zaštite žrtava obiteljskog nasilja.
Za provedbu mjera Nacionalne strategije za ovu godinu osigurano je 161,8 milijuna kuna, za 2018. godinu 69,5 milijuna kuna, a za 2019. godinu 69,1 milijuna kuna.
Službena statistika obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama je poražavajuća.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova žene su u najvećem broju žrtve nasilja u obitelji kako prekršaja i kaznenih djela nasilja u obitelji, tako i kaznenih djela ubojstva, tjelesne ozljede i teške tjelesne ozljede te kaznenih djela protiv spolne slobode počinjene medu bliskim osobama.
Iako je broj prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji od 2012. godine u padu, a što se odnosi i na kaznena djela ubojstva, zabrinjavajuća je činjenica o porastu broja ubojstava među bliskim osobama. Samo u prošloj godini tako je ubijeno 15 žena.
Statistika MUP-a pokazuje i da je samo lani zabilježeno 13.647 prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji. Najveći broj počinitelja su muškarci (77,15 posto)., a među žrtvama većinom su žene (63,9 posto). Najčešći počinitelji su supruzi (bračni i izvanbračni), očevi i sinovi.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa od početka 2012. godine do kraja lipnja 2016. godine sudovi su izrekli ukupno 14932 zaštitne mjere prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, među kojima vode zaštitne mjere liječenja od ovisnosti, zabrana približavanja žrtvi nasilja, obavezni psihosocijalni tretman te zaštitna mjera udaljenje iz stana.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu