Studije pokazuju da djevojke koje ostaju u obrazovnom sustavu imaju više mogućnosti i zdraviju te bolje obrazovanu djecu, što podiže državni razvoj Foto: UNDP
Rodna neravnopravnost jedna je od najvećih prepreka ljudskom napretku, rekli su službenici UN-a, koji su predstavili u petak indeks koji pokazuje koje su zemlje napravile najveći napredak, a koje zaostaju.
Niger je zauzeo posljednje mjesto na tzv. ljudskom razvojnom indeksu (HDI), ispred kojega slijede Srednjoafrička Republika, Južni Sudan, Čad i Burundi, što su rezultati otprilike isti kao i prošlogodišnji.
Norveška, Švicarska, Australija, Irska i Njemačka nalaze se na vrhu indeksa, koji rangira zemlje prema napretku u zdravstvu, obrazovanju i dohotku.
Hrvatska, koja od 1990. bilježi kontinuirani napredak, ove je godine na 46. mjestu od 189 država, iza Latvije, Portugala, Bahraina, Čilea i Mađarske (od 41. do 45. mjesta), a ispred Argentine, Omana i Rusije (od 47. do 49. mjesta).
Od zemalja regije najbolja je Slovenija na 25. mjestu, Crna Gora je na 50., Srbija na 67., Bosna i Hercegovina na 77., a Makedonija na 80. mjestu.
"Ne možemo govoriti o ljudskom razvoju, ako ne uzmemo u obzir 50 posto populacije", rekao je Selim Jahan, glavni autor Izvješća o ljudskom razvoju.
"Rodna ravnopravnost i osnaživanje žena su ključni. To nije sporedna stvar", dodao je Jahan.
Studije pokazuju da djevojke koje ostaju u obrazovnom sustavu imaju više mogućnosti i zdraviju te bolje obrazovanu djecu, što podiže državni razvoj.
Jahan je rekao da zemlje trebaju rješavati probleme poput: dječjih brakova, manjka žena u politici, tereta kućanskog rada i niskih razina zemljišnog vlasništva, koje pripada ženama.
U izvješću Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), koji je prvi indeks objavio 1990., navodi se da je svijet značajno napredovao u mnogim poljima, ali je "sve više nejednak, nestabilan i neodrživ".
Izvješće upozorava da nejednakost u razvoju predstavlja "smrtonosni izazov napretku" te može pogodovati ekstremizmu.
Zemlje pogođene sukobima najviše su pale na listi. Sirija je između 2012. i 2017. pala za 27 mjesta, uglavnom zbog smanjenja očekivanog životnog vijeka, dok je Libija pala za 26 mjesta, a Jemen za 20.
Stručnjaci tvrde da bi Sirija iduće godina mogla biti na još nižem mjestu, zbog utjecaja smanjenja prihoda, manje učenika koji pohađaju školu i masovne migracije.
Najveći napredak zabilježili su Irska, Bocvana, Dominikanska Republika i Turska.
Globalno je očekivani životni vijek porastao za gotovo sedam godina od 1990., a u više od 130 zemalja obvezno je pohađanje osnovne škole.
"Napravljen je impresivan napredak", rekao je Jahan na novinskoj konferenciji. "Ali postignuća su bila neravnomjerna ... Živimo u neravnopravnom i podijeljenom svijetu."
Očekivani životni vijek, varira od 52 godine u Sierra Leoneu do 84 godine u Hong Kongu, pokazuje HDI.
Bruto domaći proizvod iznosi 663 dolara u Srednjoafričkoj Republici, dok u Kataru iznosi 116,8 dolara.
Odrasla osoba u Njemačkoj, prosječno je bila u obrazovnom sustavu 14 godina, a u Burkini Faso dvije godine.
Jahan je upozorio da će se napredak zaustaviti, ako se ne suočimo s klimatskim promjenama i ekološkim problemima.
"Ova izrazito ozbiljna kriza prijeti ljudskom razvoju ove, kao i budućih generacija", piše u izvješću.