U izvještaju o Hrvatskoj povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava Nilsa Muižnieksa ističe se kako je Hrvatska 2016. pala s 54 na 63 mjesto na indeksu svjetske slobode medija, što pokazuje silaznu putanju slobode medija u Hrvatskoj Foto: FaH
Hrvatska treba učiniti više u procesuiranju ratnih zločina i osiguranju prava povratnika, slobodi medija i u borbi protiv govora mržnje, te se treba pripremiti na uspješnu integraciju migranata, stoji u izvještaju o Hrvatskoj povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava Nilsa Muižnieksa.
Povjerenik Muižnieks i njegova delegacija posjetili su Hrvatsku između 25. i 29. travnja ove godine, te su se tijekom tog posjeta sastali s predstavnicima državnih vlasti, struktura zaduženih za ljudska prava, nevladinih organizacija i manjina.
Između ostalih, razgovarali su s potpredsjednikom vlade Božom Petrovom, ministrom vanjskih i europskih poslova Mirom Kovačem, ministrom pravosuđa Antom Šprljom, ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem, te državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom.
Vodič za rješavanje problema
"Nadam se da će ovaj izvještaj završiti na stolovima svih novih ministara koji će na njega gledati kao na korisni vodič za probleme koje treba riješiti, signale koje treba poslati, te zakone koje treba poboljšati", rekao je Muižnieks u razgovoru za Hinu uoči objave izvještaja.
Muižnieks se nada da će nova vlada pokazati političku volju i osvrnuti se na zakonske nedostatke naglašene u izvještaju, smatrajući da je u krajnjem interesu Hrvatske da ojača svoj pravni i institucionalni okvir za ljudska prava, jer ako to ne učini na državnoj, ti će se problemi manifestirati na međunarodnoj razini.
"Brojni problemi koje sam primijetio u Hrvatskoj slični su onima u drugim državama regije, kao što su nekažnjavanje ratnih zločina, pronalazak nestalih osoba ili odštete žrtvama. U tim sferama postoji napredak, no još uvijek ima puno posla", ističe Muižnieks.
U izvještaju o Hrvatskoj na 33 stranice pozdravlja se važnost koju je zemlja dala regionalnoj suradnji u kažnjavanju ratnih zločina počinjenih tijekom devedesetih godina, no izražava se zabrinutost zbog nedavnog nazadovanja te suradnje. Upozorava se i na nepostojanje odgovornosti za neka ozbiljna kršenja međunarodnih ljudskih prava, te na pristranost u sudskim procesima.
Povjerenik stoga poziva hrvatske vlasti da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se stalo na kraj nekažnjavanju i učinkovito provelo procesiranje ratnih zločina u skladu s europskim standardima.
Muižnieks pozdravlja uvođenje zakona kojim se osiguravaju odštete za ratne žrtve seksualnog nasilja, no od vlasti traži da se riješe i dalje aktualni nedostaci tog zakona, te da se poboljša njegova provedba. Izvještaj poziva i da se svim žrtvama i njihovim obiteljima omogući jednak i djelotvoran pristup pravdi.
Živopisno i snažno društvo manjina
U izvještaju se hvale koraci koje su hrvatske vlasti učinile kako bi osigurale uvjete za povratak osoba izbjeglih tijekom oružanih sukoba između 1991. i 1995., no ukazuje na prepreke koje i dalje postoje u toj sferi, posebice oko ekonomskih, društvenih, kulturnih i jezičnih prava manjina. Navode se podaci UNHCR-a koji je registrirao povratak 133.242 Srba, što je pola od ukupnog broja izbjeglih prije 1995. godine.
Povjerenika brine više od 2800 osoba, uključujući Rome bez privremenog ili trajnog prebivališta u Hrvatskoj, koji su i dalje bez državljanstva.
Usprkos tome, Muižnieks hvali sustav manjina u Hrvatskoj.
"Impresionirao me način na koje su manjine u Hrvatskoj organizirane, predstavljene i financirane. Iznenadila me vrlo visoka razina manjinskog civilnog društva", istaknuo je povjerenik za Hinu, no dodao kako smatra da je ta razina pod velikim pritiskom zbog rasta netolerancije, govora mržnje i ukidanja financiranja nevladinih organizacija i neprofitnih medija.
"Smatram da bi bila šteta da to živopisno i vrlo snažno civilno društvo manjina bude oslabljeno. Nadam se da će okvir kojeg imate buduća vlada sačuvati i osnažiti", rekao je Muižnieks za Hinu.
Pozvao je vlasti na borbu protiv rasta manifestacija etničkih netrpeljivosti i zločina iz mržnje, te sprječavanje njihovih negativnih posljedica na društvenu koheziju u Hrvatskoj. Iako ističe važnost jačanja zakonodavnog i institucionalnog okvira u borbi protiv tih pojava, vjeruje kako je potrebno puno više odlučne akcije da bi se osigurala potrebna razina svijesti za djelotvornu implementaciju tih zakona.
Izazov: Hrvatska od tranzitne države postaje destinacija migranata
Muižnieks hvali humanitarni pristup Hrvatske u tretmanu migranata koji su kroz 2015. i 2016. prošli kroz državu, kao i ulogu koju je u tome imalo civilno društvo i pučka pravobraniteljica.
"Kad je riječ o migrantima, tražiteljima azila i izbjeglicama, Hrvatska je obavila izvrstan posao, no sad slijedi teži dio jer će Hrvatska od tranzitne države postati država destinacija, što je druga vrsta izazova", upozorava Muižnieks.
"Hrvatska se mora pobrinuti da izbjeglice imaju dobar život, da ih se ne smatra prijetnjom za lokalno stanovništvo, te da zbog toga ne pati društvena kohezija. Ohrabren sam onim što sam dosad vidio u Hrvatskoj, ali vas sad čekaju veći izazovi", rekao je povjerenik za Hinu govoreći o prihvatu 1600 migranata koji će u Hrvatsku doći kroz europski sustav kvota.
Diljem Europe događa se etničko profiliranje koje dovodi do daljnjeg otuđenja tih skupina, te loših odnosa između njih i policije, upozorava povjerenik. Snage sigurnosti zapravo trebaju dobre odnose s tim zajednicama kako bi od njih dobili informacije o onima koji su se radikalizirali, te se stoga ne smije izolirati te zajednice, dodaje.
U izvještaju se izražava zabrinutost oko dijela nacrta Zakona o strancima vezanog za kriminalizaciju društvene i humanitarne pomoći ilegalnim migrantima, te oko toga što vlasti i dalje inzistiraju na tome da migranti kojima je određena deportacija moraju platiti troškove svog smještaja i preseljenja. Upozorava se i na nedostatak pravne ekspertize vezane za azil i imigraciju, no i izražava zadovoljstvo što su hrvatske vlasti najavile osposobljavanje u tom području.
Sloboda medija u silaznoj putanji
Muižnieks smatra da, usprkos postojanju pravnog okvira za zaštitu slobode medija, za to u Hrvatskoj još uvijek nisu osigurani uvjeti. Ističe kako kazneno djelo klevete ima velik utjecaj na slobodu izražavanja, pa poziva vlasti da ukine sve s tim povezane kaznene odredbe.
Zabrinut je oko nasilnih poteza koji su utjecali na slobodu izražavanja novinara koja je važna za sva demokratska društva. Poziva vlasti da ispune svoju obvezu provođenja istraga protiv svih slučajeva fizičkog nasilja i prijetnji prema novinarima.
Dotaknuo se i nedavnih smjena u javnim medijskim servisima, te optužbi za cenzuru, pozivajući Hrvatsku da osigura nezavisnost javnih medija i da se suzdrži od svih poteza koji bi mogli dovesti do cenzure.
Izvještajem se izražava i žaljenje zbog toga što su vlasti odlučile ukinuti subvencioniranje neprofitnih medija jer oni imaju važnu ulogu u doprinosu pluralizmu, demokraciji, toleranciji i multikulturalizmu. Vlasti se savjetuje da povuku taj proces i negativne trendove koji su viđeni kao napad na pluralizam i slobodu izražavanja u Hrvatskoj.
Ističe se kako je Hrvatska 2016. pala s 54 na 63 mjesto na indeksu svjetske slobode medija, što pokazuje silaznu putanju slobode medija u Hrvatskoj.
"Sloboda medija i prijetnje novinarima problemi su koje sam također susretao u državama regije, kao i pritisak na državne medije", dodaje Muižnieks.