Začarani krug neoliberalizma

Govoreći o temi “Refeudalizacija svijeta i dokončanje demokratskog sna” u okviru drugog programa prvog dana Festivala alternative i ljevice FALIŠ, slovenski profesor i filozof Rastko Močnik kazao je da se, usprkos razlikama u društvenim sistemima u vremenu feudalizma i danas u kapitalizmu, položaj potlačenih skupina može usporediti, jer nas unatoč načelnoj jednakosti dijeli količina imovine kojom raspolažemo, a samim tim i društveni utjecaj. 

„Dok se u feudalizmu koristilo izvlaštenje rada podanika, u kapitalizmu se položaj koristi da se živi od rente i vlasništva imanja“, kazao je Močnik istaknuvši da se današnja demokracija upravo zahvaljujući tome pretvara u autokraciju. Vlasnici kapitala smatraju da im samo ta činjenica daje pravo na prihod. Po tome se oni razlikuju od kapitalista 19. i 20. stoljeća koji su ulagali kapital u proizvodnju i koristili plodove eksploatacije rada. Kako u današnjem zapadnom kapitalizmu stopa dobiti u proizvodnji pada, novac se preusmjerava u vrijednosne papire koji se tek moraju realizirati, a roba proizvesti. Stav da samo posjedovanje rente automatski znači prihod dovodi do pada radnih prava i iskorištavanja radnika. Uspoređujući kretanje profitne stope, jasno je da kapitalizam u svom središtu do 60-ih godina ima maksimalizirane dobiti, da bi 90-ih došlo do rasta neoliberalizma pod utjecajem SAD-a i Britanije, a danas Emanuela Macrona koji želi uništiti jaki radnički pokret i socijalnu državu. Profiti se opet dižu, a zapadnom kapitalizmu, odnosno neoliberalizmu pridružuju se i bivše socijalističke zemlje. Problem je, međutim, što je to rješenje dobro za zemlje centra, ali ne i periferije, kao što je postjugoslavenska regija. Nakon 2000-ih dolazi do novih padova i recesije koja i danas traje, što je dokaz da neoliberalno rješenje dovodi do začaranog kruga. Kapitalističke države zato upravljaju krizom povećanjem eksploatacije kako bi postojeći zadržali profit i održali parazitski profit. 

Govoreći o mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, koji je uveden po modelu Svjetske banke, Močnik je kazao da je prvi mirovinski stup u Hrvatskoj zasnovan na solidarnosti, dok su druga dva stupa kapitalistička. Radi se o fondovima koji svoj novac ulažu na financijskom tržištu, pokušavajući dići vrijednost vlastitog kapitala. Prinos tako direktno ovisi o kretanju kapitala. Nije čudno, rekao je Močnik, što je tih dana kada se taj model uvodio, francuski Le Monde napisao tekst pod naslovom „Kako izgubiti mirovinu igrajući se na burzi“. Podsjetio je da hrvatski fondovi trenutno raspolažu s više od 22 milijarde eura imovine, koju ulažu i u veća slovenska poduzeća i dosegli su čak 10 posto njihove dioničke vrijednosti i tim putem mogu utjecati na njihovu gospodarsku politiku. Do sada su se ti fondovi, srećom, držali dalje od hazarderskih igara.

Prema teoriji francuskih ekonomist današnje zapadno društvo sastavljeno je od tri klase: kapitalista, menadžera koji upravljaju njihovim kapitalom i radnicima te narodnim masma. U tom svjetlu moguća su različita savezništva: savez menadžmenta i radništva je bio do 60-ih godina 20. stoljeća. Umjesto toga, menadžeri kasnije ulaze u savez s vlasnicima, što dovodi do ogromnih društvenih posljedica, kako je to rekao Močnik. Upozorio je i na raspad državnih partija u Njemačkoj CDU-a i SPD-a, uspoređujući to s Hrvatskom, gdje su HDZ i SDP u takvom položaju.