U Kući Europe, u Zagrebu, održana je konferencija za medije Zadruge za etično financiranje (ZEF) na kojoj se govorilo o problemima osnivanja etične banke u Hrvatskoj i zašto je ona nužna za ekonomski razvoj Hrvatske te najaviti buduće korake koje će poduzeti. Na konferenciji su govorili Goran Jeras, upravitelj ZEF-a, Andreja Rosandić, ekspertica za društvenu ekonomiju i donedavna članica NO ZEF-a i Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb i predsjednik skupštine ZEF-a.
Prenosimo izjavu koju je tim povodom uputio ZEF. Struktura vlasništva i nediversificiranost bankarskog sektora jedan je od najvećih gospodarskih problema Hrvatske. Bankarski sektor, koji je praktički u 90%-tnom vlasništvu stranih banaka, izravni je uzrok vrlo niske stope financiranja poduzetničkih projekata u Hrvatskoj (svega oko 30% kredita odlazi poslovnim subjektima). Također, nerazvijenost bankarskog i financijskog sustava općenito otežava adekvatno korištenje EU sredstava zbog nedostatka kvalitetnih programa predfinanciranja i sufinanciranja projekata koji su korisnici bespovratnih sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Međutim, bespovratna sredstva ESIF-a samo su manji dio sredstava dostupnih Hrvatskoj. Uz njih na raspolaganju su još i stotine milijuna EUR dostupnih putem razvojnih financijskih instrumenata EU koje bi trebale plasirati hrvatske financijske institucije.
Međutim postojeće banke koje rade u Hrvatskoj skoro uopće nisu zainteresirane za te programe jer bi putem njih morali plasirati povoljnija sredstva s nižom profitnom maržom što im nije u interesu. ZEF je u 4 godine svoga rada uz podršku EaSI programa EU razvio modele i infrastrukturu koji su usmjereni prema poticanju i podržavanju razvojnih politika koje je Hrvatska kao članica Unije prihvatila, prije svega politike usmjerene prema poticanju ruralnog razvoja, sprečavanja depopulacije ruralnih sredina, poticanju zapošljavanja ugroženih skupina, poticanje financiranja SMEa, tehnoloških i društvenih inovacija te projekata obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i kružnog gospodarstva.
ZEF već sada provodi jedini specijalizirani program financiranja ruralnog razvoja putem predfinanciranja i sufinanciranja programa ruralnog razvoja koji se kroz mjeru 19 plasiraju putem Lokalnih akcijskih grupa (LAG) i LEADER program te program financiranja projekata društvenog poduzetništva. U tu svrhu je ZEF do sada osigurao oko 3 milijuna HRK.
Međutim pravi efekt i puni učinak potencijala iskorištavanja EU sredstava može se ostvariti isključivo putem osnivanja specijalizirane financijske institucije - etične banke koja će predstavljati ključan element infrastrukture za poboljšavanje plasmana sredstava iz EU fondova (ESIF) kao i infrastrukture za plasman sredstava iz financijskih instrumenata podržanih od strane EU putem EIB-a, EIF-a i EBRD-a za sve ključne segmente gospodarstva. Zbog će ZEF početi raditi na stvaranju široki nacionalnog konsenzusa oko potrebe jačanja domaćeg bankarskog sektora s diversificiranim poslovnim modelima među kojima se model wtičnog bankarstva ističe kao jedan od njih.
Etične banke uspješno posluju u 15 država Europske unije i 50-ak država svijeta te pokazuju da su po svom profilu rizika najsigurnije banke na svijetu s udjelom loših kredita od svega 2% te da imaju iznimno velik učinak na razvoj zajednica i gospodarstva u regijama u kojima djeluju.
ZEF od svojeg osnivanja 2014. godine aktivno radi na izradi modela kojima u navedenim područjima nudi rješenja u skladu s navedenim progresivnim politikama – od predlaganja osnivanja specijaliziranog fonda za društveno poduzetništvo i društveni učinak po tzv. EUSEF modelu (European Union Social Entrepreneurship Fund), preko nuđenja konkretnih projekata iz domene svoje ekspertize (prvo energetski neovisno brodogradilište - Leda, Korčula) pa do modela visokovrijedne održive inkluzivne stanogradnje koji priprema s Gradom Križevcima…
Iako je u više navrata sudjelovao u predlaganju rješenja i za cijeli niz gorućih pitanja hrvatskog gospodarstva, pa između ostaloga i u slučaju Agrokora, za što za razliku od drugih konzultanata nije uzeo nikakvu novčanu naknadu te iako je u sklopu toga prvi ponudio sustavno rješenje, službene institucije ignorirale su ta rješenja. ZEF će ih zbog toga početi objavljivati javno kako bi se vidjelo da postoji realna mogućnost izgradnje bolje i pravednije ekonomije u Hrvatskoj.
Uskoro ćemo u ZEF-u obilježiti četvrti rođendan i u tom smo periodu obilazeći najudaljenije dijelove Hrvatske upoznali zaista mnoštvo pojedinaca i organizacija, radnih kolektiva, koji zaista rade zanimljive stvari i na zanimljive, često i održive načine, doprinose ekonomiji stvaranjem dodane vrijednosti. Tako smo uspjeli i okupiti približno 1.400 članova. Osim fizičkih osoba, članove čine poduzeća, zadruge, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge, sindikati, LAG-ovi, jedinice lokalne samouprave i razvojne agencije.
Članovi Zadruge ujedno su i suvlasnici njezine imovine koji demokratskim putem, po principu “jedan član – jedan glas”, odlučuju o svim važnim pitanjima vezanima uz rad ZEF-a te biraju i razrješuju članove tijela Zadruge. Učlanjenjem u Zadrugu članovi dobivaju platformu za međusobno umrežavanje, suradnju i plasman svojih roba i usluga, pristup uslugama poslovnog i financijskog savjetovanja. Zatim, podršku u izradi projektnih prijedloga vezanih uz EU fondove, ali i mogućnost ostvarivanja različitih pogodnosti na internom tržištu
ZEF je odlukom Skupštine u jesen prošle godine pokrenuo proces dokapitalizacije Tesla štedne banke s ciljem njezinog potpunog preuzimanja. U tom procesu poduzeli smo sve neophodne korake po najvišim pravilima struke kako bismo navedeni cilj i ostvarili, međutim, u petak 29.3. Trgovački sud u Zagrebu donio je odluku o otvaranju stečaja nad Tesla štednom bankom d.d. U svom rješenju o pokretanju stečaja, sud nije spomenuo da je pismenim putem na urudžbenom odjelu zaprimio naš zahtjev za sudjelovanjem u postupku kao niti da je zaprimio zahtjev većinskih dioničara za odbacivanje stečaja iako smo zadovoljavali financijske i kadrovske sposobnosti za dokapitalizaciju banke. Stoga će ZEF nastaviti svoje aktivnosti s ciljem ulaska na hrvatsko bankarsko tržište putem podnošenjem novog zahtjeva za bankarsku licencu.