Farmaceutska industrija lani je liječnicima isplatila 42 milijuna kuna, dok je Hrvatski liječnički zbor sam dobio više od 10 milijuna kuna. Zbog zaštite osobnih podataka pojedinačni iznosi objavljeni su samo uz imena liječnika koji su dali potpisani pristanak farmaceutskoj tvrtki s kojom surađuju
Za financijske veze privatnog i javnog sektora neminovno se vezuje sukob interesa i moguća korupcija, a bliski odnosi između farmaceutske industrije i liječnika, ne samo u Hrvatskoj, godinama su opterećeni sumnjivim ili stvarnim koruptivnim radnjama. Dovoljno je podsjetiti na, u Hrvatskoj opće poznatu, aferu „Hipokrat“ dok je na globalnoj razini nekoliko velikih multinacionalnih farmaceutskih kompanija moralo platiti milijune dolara kazne, nakon sto je otkriveno da su namjerno zatajili opasne nus pojave nekih lijekova, jer su i podmićivali liječnike koji su zbog novca neki lijek proglasili najboljim za pacijente.
I u Hrvatskoj se godinama povlače rasprave o tome kako farmaceutska industrija, kroz prizmu edukacije, liječnicima zapravo plaća ljetovanja i zimovanja na egzotičnim destinacijama, a da bi zauzvrat pacijentima propisivali određene lijekove određene kompanije. U kuloarima se moglo čuti i to da u Hrvatskoj ima liječnika koji su na račun farmaceutske industrije Zemlju proputovali nekoliko puta, da ima i onih koji su zahtijevali da im farmaceutska tvrtka plati troškove puta, smještaja, kotizacije za baš određeni kongres u konkretnom gradu u dalekom svijetu. No, ako to i jest tako bilo, naravno, u drastičnim slučajevima, radi se o prošlim vremenima. Ne samo zbog toga što farmaceutska industrija više „ne pliva“ u novcu kao nekada, već i stoga što se poslovni odnos s liječnicima počeo regulirati po određenim pravilima.
Cilj su javno dostupni podaci
Već su prije nekoliko godina inovativne farmaceutske tvrtke u Hrvatskoj, dakle tvrtke koje proizvode originalne lijekove, prihvatile kodeks prema kojemu liječnicima više ne plaćaju, primjerice, hotel s pet zvjezdica, nema više ni plaćene edukacije u ljetnim mjesecima na obali, nema ničega što imalo miriše na luksuz. Veliki broj kompanija ne plaća više ni sudjelovanje u radu kongresa ako liječnik nije i predavač na tom skupu. U najmanju ruku, mora imati poster. A nakon dvogodišnjih priprema inovativna farmaceutska industrija krenula je nedavno novim putom u etičnosti poslovanja, želi otvoren, javni financijski odnos s liječnicima i sa zdravstvenim organizacijama s kojima surađuju. Od 30. lipnja ove godine na internetskim stranama 25 inovativnih farmaceutskih kompanija koje posluju u Hrvatskoj javnosti su dostupni podaci o novčanim transakcijama, ili kako su to nazvali, o prijenosu vrijednosti prema zdravstvenim radnicima i organizacijama u 2015. godini.
Kakve smo podatke dobili za Hrvatsku?
Ukupna prenesena vrijednost 25 kompanija u Hrvatskoj, koje su članice udruge Inovativna farmaceutska inicijativa (IFI), lani je iznosila 105,3 milijuna kuna. Od toga je 40 posto novca ili 42,2 milijuna transferirano prema liječnicima dok je prijenos vrijednosti prema zdravstvenim organizacijama, dakle bolnicama, stručnim liječničkim društvima, udrugama pacijenata, iznosio 38,6 milijuna kuna ili 36,7 posto ukupne prenesene vrijednosti. Oko 24,5 milijuna kuna ili 23,3 posto ukupnoga novca uloženo je u istraživanje i razvoj.
Novac koji je uložen u zdravstvene organizacije uglavnom su sponzorstva i donacije za medicinsku opremu kao i za realizaciju određenih zdravstvenih projekata. Hrvatski liječnički zbor s više od deset milijuna kuna apsolutni je pojedinačni favorit u segmentu sponzoriranih zdravstvenih organizacija.
Pristao svaki deveti liječnik
Kad se radi o liječnicima prijenos vrijednosti, odnosno novčani transferi, podrazumijevaju javnu objavu podataka koji se odnose na financijsku potporu liječnicima za odlazak na edukacijske sastanke, na podatke o plaćenim putnim troškovima, smještaju i kotizaciji za sudjelovanje na stručnim skupovima. Uz stručna usavršavanja, financije obuhvaćaju i plaćena predavanja liječnicima na medicinskim i edukativnim sastancima gdje liječnici ustupaju svoja stručna znanja, vrijeme i rad. Dakle, na ime edukacije i naknada za predavanja inovativna farmaceutska industrija je u liječnike u prošloj godini uložila 42,2 milijuna kuna. No, na žalost, u ovoj prvoj godini objavljivanja podataka, javnost još nema pravu sliku o pojedinačnom sponzoriranju liječnika. Zbog zaštite osobnih podataka pojedinačni iznosi objavljeni su samo uz imena liječnika koji su za javnu objavu dali potpisani pristanak farmaceutskoj tvrtki s kojom surađuju. Za sve ostale prijenos vrijednosti objavljen je zbirno i u postocima, bez otkrivanja identiteta.
Ukupno, na razini Hrvatske, tek je oko 12 posto liječnika svojim potpisom pristalo da se uz njihovo ime objave i podaci o prijenosu vrijednosti. „A to je svaki deveti liječnik“, kaže Sani Pogorilić, izvršni direktor udruge Inovativna farmaceutska inicijativa. U Hrvatskoj je samo 699 pojedinaca - od ukupno 6100 liječnika u sustavu prijenosa vrijednosti - pristalo da se javno objavi s koliko novca i za koju ih je svrhu sponzorirala pharma industrija. No, nema službenog podataka o tome koliko je liječnika na popisima više tvrtki.
Zatim, pregledom objavljenih financijskih podataka, uočljivo je i to da su pristanak za objavu potpisali liječnici koji su bili relativno skromno sponzorirani. I to od nekoliko stotina kuna do petnaestak tisuća, a rijetki su oni uz čije osobno ime stoji dvadesetak tisuća kuna. To upućuje na zaključak da liječnici koji su u prošloj godini više putovali na kongrese, održali više plaćenih stručnih predavanja, u koje je, ukratko, industrija uložila više, nisu pristali na javnu objavu svojih podataka. Navodno, zbog straha o tome kako će ih javnost doživjeti.
Hrvatska pri dnu u EU
Zanimljiv je i raspon potpisanih suglasnosti među kompanijama. Primjerice, tvrtka GlaxoSmithKleine dobila je stopostotnu privolu „svojih“ doktora, a na njihovom je popisu samo 13 liječnika u čiju su edukaciju ukupno uložili nešto više od 84.000 kuna. Naime, od početka prošle godine GlaxoSmithKleine uveo je praksu da surađuje isključivo s liječnicima koji su u ugovoru o suradnji odmah potpisali i pristanak za objavu financijskih podataka uz identitet.
S druge strane, tvrtka Novo Nordisk, poznata po lijekovima za dijabetes, nije uspjela dobiti niti jedan jedini potpis hrvatskog dijabetologa na čiju su edukaciju i predavanja lani potrošili oko dva milijuna kuna. U skupini s nula posto privola je i Novartis, koji je više od četiri milijuna kuna uložio u šestotinjak liječnika. Tvrtka Pfizer je od 228 zdravstvenih radnika privolu dobila od njih 36, Roche ima 15 posto potpisanih privola liječnika, a na 85 posto doktora, na njih 257, koji nisu pristali na otkrivanje identiteta potrošili su gotovo tri milijuna kuna. Bayer je prikupio oko 45 posto potpisa liječnika u koje su uložili oko 650.000 kuna, a na ostale koji su u zbirnom popisu oko milijun kuna, itd.
Hrvatska je na dnu po broju suglasnosti liječnika, pokazalo je istraživanje na razini Europske unije, prije svega, zbog straha o tome na koji će način novčane transakcije percipirati javnost. Previše je doktora u Hrvatskoj koji se skrivaju pod velom privatnosti i zaštite osobnih podataka, jer nemaju povjerenja da će javnost razumjeti što znači prikazani novac uz njihovo ime.
Ipak, čini se to posve nepotrebnim s obzirom na to da većina hrvatskih građana smatra da svatko ima pravo na pravičnu naknadu za svoj rad. Prema istraživanju agencije IPSOS iz veljače ove godine, 87 posto građana podržava da farmaceutska industrija honorira liječnicima stručna predavanja te pokriva trošak smještaja, putovanja i kotizacije na stručnim edukativnim skupovima. Čak 97 posto građana podržava redovno sudjelovanje liječnika na stručnim edukativnim skupovima, a njih 89,4 posto podržava i javnu objavu podataka o prijenosu vrijednosti. Javnost želi znati prirodu odnosa između farmaceutske industrije i liječnika, posebno kad je posrijedi pitanje utječe li taj odnos na donošenje odluka o zdravstvenim postupcima i propisivanju lijekova te mogu li vjerovati da će se njihove odluke temeljiti isključivo na kliničkim dokazima i iskustvu.
Uskoro zakon koji će onemogućiti anonimnost
„Naš cilj nije bio da se natječemo s drugim zemljama u broju privola liječnika. Naš je cilj bio da s javnom objavom podataka krenemo. Vjerujem da ćemo svake godine imati sve više potpisanih suglasnosti i zato sam uvjeren da je posao koji radimo civilizacijski iskorak“, kaže Pogorilić.
Predsjednica Upravnog vijeća IFI-ja Tatjana Tomljanović također ističe kako se radi o velikom iskoraku inovativne farmaceutske industrije prema punoj transparentnosti, jer tako se unaprjeđuje suradnja sa zdravstvenim profesionalcima i najbolje medicinske prakse približavaju se pacijentima.
Čelnici inovativne farmaceutske industrije tvrde da se turizam i zabava odavno više ne financiraju, ali ne možemo pobjeći od toga da smo, kažu, oslonjeni jedni na druge. Liječnici moraju biti educirani, liječnici imaju pravo na recentna znanja, a pacijenti na informacije. Zahvaljujući razmjeni znanja između industrije i zdravstvenih radnika, kao i razmjeni iskustava na stručnim skupovima, mijenja se tijek i ishod mnogih bolesti. Liječnici su nezamjenjivi partneri farmaceutskoj industriji u potrazi za učinkovitim lijekom u kliničkim istraživanjima kao i u razmjeni informacija o tome kako lijekovi djeluju na bolesnike. K tome, liječnici trebaju industriju, jer im njihove zdravstvene ustanove ne mogu platiti edukaciju, a većina si to ni iz vlastitoga džepa ne može priuštiti. I upravo zahvaljujući financijskoj potpori farmaceutskih kompanija može se realizirati najveći dio obavezne edukacije liječnika bez koje oni ne mogu obnavljati licence. Vrijedno je zabilježiti da su zahvaljujući suradnji i razmjeni znanja između industrije i liječnika, ostvarena brojna postignuća u medicini. Tako danas, 8 od 10 djece može preživjeti leukemiju, novi su lijekovi smanjili stopu smrtnosti za više od 45 posto posljednjih 30 godina, učestalost srčanih udara i kardiovaskularnih oboljenja smanjena je za 50 posto, HIV više nije fatalna bolest već se smatra kroničnim stanjem. Prosječni životni vijek danas je 76 godina, dok je 1900. bio 47 godina. Trenutačno je u svijetu u razvoju više od 16.000 lijekova.
No, kako bi se poslovni odnos između pharma industrije i liječnika odvijalo bez sumnji u sukob interesa ili na korupciju, inovativne farmaceutske kompanije će prijenos vrijednosti objavljivati i ubuduće, do 30. lipnja za svaku prethodnu godinu. Valjda će s vremenom broj liječnika u Hrvatskoj koji će se otvoriti prema javnosti biti veći od 12 posto. Jer, za sada, to je posao koji se temelji na samoregulacijskim postupcima pharma industrije, ali, već je najavljena mogućnost da se na razini EU donese zakon o javnom objavljivanju prijenosa vrijednosti. Pa više nitko neće moći birati i ostati zaštićen anonimnošću.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu