Prema projekcijama Eurostata, u Sloveniji će 2030. godine zbog negativnih demografskih trendova četvrtina stanovništva biti starije od 65 godina Foto: radio.hrt.hr
Slovenska vlada priprema prijedlog zakona o dugotrajnoj njezi, potrebnoj za sve stariju populaciju, zbog čega će za tu namjenu biti potreban novi doprinos, potvrdila je u utorak slovenska ministrica za zdravstvo Milojka Kolar Celarc.
Preustrojem mirovinske, zdravstvene i socijalne blagajne uvela bi se i košarica prava na dugotrajnu njegu, za što je potrebno osigurati nova sredstva, kazala je ministrica, dodavši da se sada usklađuju konačni prijedlozi jer je zakon trenutno još u dvije varijante koje treba uskladiti s ministarstvom financija.
Doprinos bi se uveo objedinjavanjem prava iz zdravstvenog i socijalnog osiguranja te prava na opskrbu u starosti u jedinstvenu košaricu prava na dugotrajnu njegu za sve osiguranike.
Korisnici prava na dugotrajnu njegu mogli bi se odlučiti na njegu u domu za starije ili kod kuće, pri čemu bi birali između dobivanja novčane nadoknade za tu svrhu ili ostvarivanja prava na osobnog asistenta.
Za osiguranje tog prava Slovenija bi trebala dodatnih 300 milijuna eura, kazala je ministrica.
Lani napravljena studija je pokazala da će u idućih sedam godina broj ljudi koji trebaju takvu pomoć porasti za najmanje 20 posto u odnosu na sadašnje stanje. Dvije trećine potrebnih sredstava osiguralo bi se iz mirovinskog fonda i fonda zdravstvenog osiguranja, dok bi za nešto preko 100 milijuna eura trebalo osigurati dodatni izvor financiranja, zbog čega je potreban novi doprinos. On bi iznosio od 4 do 25 posto, ovisno od primanja osiguranika. Najmanje bi plaćali umirovljenici - 6 posto od mirovine, te primatelji socijalne pomoći - samo 4 posto.
Lani je 19 posto staniovništva Slovenije bilo starije od 65 godina, a 4 posto od od 80 godina. Prema projekcijama Eurostata, u Sloveniji će 2030. godine zbog negativnih demografskih trendova četvrtina stanovništva biti starije od 65 godina, što stvara probleme za mirovinsku i zdravstvenu blagajnu i u prvi plan stavlja problem starijeg stanovništva koje zbog bolesti koje pogađaju tu skupinu, a posebno Alzheimerove i sličnih bolesti, više ne može brinuti za sebe i treba stalnu pomoć i opskrbu.
Skupina stranih stručnjaka koja je lani proučavala slovenski zdravstveni sustav utvrdila je da će ta zemlja kroz sedam godina za brigu o starijim osobama trebati uložiti 250 milijuna više nego sada te da je za to potrebno naći dodatne izvore financiranja.