„Nisam skužio to odmah. Moguće da je to bilo tako. Bila je površno pripremljena točka dnevnog reda, na zadnjoj sjednici bila je to zadnja točka. Nisam tada puno razmišljao“, iskreno nam je rekao creski gradski vijećnik iz HRAST-a Foto: HINA/Admir BULJUBAŠIĆ
Saborski zastupnik i dopredsjednik HRAST-a Hrvoje Zekanović već danima ne silazi s televizijskih ekrana i novinskih naslova u želji da svekoliku hrvatsku javnost upozori na opasnosti koju navodno donosi Istanbulska konvencija.
Upregnuo je valjda sve svoje snage u objašnjavanju da Konvencija Vijeća Europe protiv nasilja nad ženama i djecom nije ništa drugo nego „perfidni način nametanja rodne ideologije“ pa time i da je „štetna za hrvatsko društvo“. Zadnjih dana najavljuje i referendum na kojem bi se građani odredili o tom važnom međunarodnom dokumentu, uvjeren da bi ga listom većina odbacila.
I dok Zekanović svoj HRAST ističe kao „svjetonazorski dosljednu demokrašćansku stranku“ i izaziva HDZ da za sebe dokaže isto, istodobno na terenu upravo iz redova HRAST-a ima suprotnih primjera, koji ga vrlo lako demantiraju. Postupak HRAST-ovog gradskog vijećnika u Cresu Patrisa Salkovića sve je prije nego „dosljedno demokršćanski“.
'Rod' i u Europskoj povelji o ravnopravnosti, ali prolazi po Hrvatskoj
Već četiri godine - bez prevelike medijske pompe - općine, gradovi i županije diljem Hrvatske, po uzoru na svoje partnere u Europi, potpisuju Europsku povelju o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini koja, poput Istanbulske konvencije, pravi razliku između spola i roda te obavezuje lokalne vlasti u provođenju rodno osjetljivih politika.
Riječ je o dokumentu kojeg je još 2006. godine donijelo Vijeće europskih općina i regija (CEMR), najveća organizacija lokalnih i regionalnih vlasti u Europi. Do sada je Povelju potpisalo gotovo 1700 općina, gradova i regija po Europi u oko 40 država.
Pored toga što se Povelja temelji na osnovnim načelima ravnopravnosti žena i muškaraca kao temeljnom pravu, na nužnosti rješavanja višestruke diskriminacije i nepovoljnog položaja te na uravnoteženom sudjelovanju žena i muškaraca u procesu odlučivanja, Povelja u temeljnim načelima ističe i nužnost uklanjanja rodnih stereotipa i uvođenje rodne perspektive u sve aktivnosti lokalnih vlasti.
Unatoč tog, za neke spornog pojma 'roda' – od rodne ravnopravnosti do rodnih stereotipa – Povelju bez puno otpora prihvaćaju lokalne vlasti po Hrvatskoj, neovisno o tome tko je trenutno na vlasti u nekoj sredini.
I tako općina po općina, grad po grad, županija po županija – i Povelja je u travnju prošle godine stigla i do grada Cresa. A tamo, među 13 vijećnika, sjedi i Patris Salković, zamjenik predsjednika tamošnjeg HRAST-ovog ogranka.
Logično bi bilo očekivati da će barem on ustati protiv prihvaćanja Povelje, u kojoj se govori o - HRAST-u tako omrznutim - društveno uvjetovanim rodnim ulogama, rodno uvjetovanom nasilju i štetnosti rodnih stereotipa. A još uz sve to, potpisivanjem se njegov grad obavezuje i da će pri donošenju strategija izvršiti rodnu procjenu i donositi rodno osjetljiv proračun.
Salković: Nisam skužio
No, HRAST-ov vijećnik pao je bez borbe. Salković se nije usprotivio ni jednim slovom. Da skratimo, digao je ruku bez ispaljene riječi.
Štoviše, Povelja je 7. travnja prošle godine jednoglasno prihvaćena, a samo nekoliko dana kasnije potpisao ju je i creski gradonačelnik čime je postala obavezna i za sve buduće lokalne creske vlasti.
Bilo je to zadnja sjednica u prošlom sazivu Gradskog vijeća Cresa uoči lanjskih lokalnih izbora i bila je to zadnja točka dnevnog reda.
U ovom sazivu, HRAST-ov Salković ponovno sjedi u Gradskom vijeću, ovaj put u koaliciji s HDZ-om.
Zanimalo nas je li u slučaju creskog HRAST-a riječ o famoznoj supsidijarnosti (čitaj: samostalnosti) stranačkih granaka u donošenju odluka, pa i o tako za HRAST važnom (svjetonazorskom) pitanju, ili je posrijedi nešto drugo.
Patris Salković nam je u telefonskom razgovoru rekao da se potpuno slaže s vođama HRAST-a Hrvojem Zekanovićem i Ladislavom Ilčićem o neprihvatljivosti Istanbulske konvencije zbog 'rodne ideologije'. Kada smo na to primjetili da je dokument sa sličnim odrednicama 'roda' bez ikakvog protivljenja lani prihvatio, kratko je nastala šutnja, a onda je uslijedilo njegovo objašnjenje:
„Nisam skužio to odmah. Moguće da je to bilo tako. Bila je površno pripremljena točka dnevnog reda, na zadnjoj sjednici bila je to zadnja točka. Nisam tada puno razmišljao“, iskreno nam je rekao Salković.
U tom prostodušnom odgovoru zapravo leži sva istina o tome koliko je tanka teza da je tzv. rodna idelogija protupriodni bauk koji kruži Hrvatskom i da je po svaku cijenu treba zaustaviti.
Iako je to i do sada bilo jasno, slučaj Cres još jednom dokazuje da je isforsirani otpor zapravo konstrukt kojeg nastoje progurati zagovornici patrijahalnih vrijednosti, a na štetu ravnopravnosti i borbe protiv nasilja nad ženama.
A to im je možda moglo i uspjeti. Samo da su još svi po liniji zapovijedanja i pročitali dokument za koji (ne) dižu ruku.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu