Do sada je prijavljeno više od 150 slučajeva online nasilja, čiji su najčešći oblici zlostavljanje dijeljenjem ili prijetnjom dijeljenja snimke spolno eksplicitnog sadržaja bez pristanka, online uhođenje i praćenje, uznemiravanje putem lažnih profila i objavljivanje osobnih podataka te online seksualno iznuđivanje i ucjenjivanje Foto: B.a.B.e.
Ako je televizija prozor u svijet, onda internet možemo usporediti sa širom otvorenim vratima kroz koja čak i potpuni stranac može ući u svaki dom. Linija između stvarnog i virtualnog svijeta svake je godine sve tanja, a granice između ta dva svijeta sve su blijeđe, čime se brzo mijenja i način komunikacije.
No, uz brojne prednosti, poput povezivanja udaljenih članova obitelji i prijatelja, to može imati i ozbiljne mane. Osim što kroz 'otvorena vrata' interneta svatko može ući u vaš život i zaviriti u vašu privatnost, baš svatko može i započeti s vama neki oblik komunikacije, koja vrlo lako može iskliznuti iz tračnica te postati toksična, s ozbiljnim i dugotrajnim nuspojavama.
Ukratko - uznemiravanje više nije realnost samo u stvarnom, nego se obilno prelilo i u virtualni svijet preplavivši Facebook, Snapchat, Instagram, TikTok.... Spolno uznemiravanje na mreži obuhvaća vrlo širok spektar neželjenih oblika ponašanja u kojima nasilnici, na različitim platformama, koriste digitalni sadržaj, fotografije, videozapise, postove, poruke, šalju pornografske slike ili video snimke, forsiraju neželjeni razgovora o seksu, prijete osvetničkom pornografijom... Prekid takve komunikacije naoko je lagan i brz, jer tu je 'spasonosna' opcija blokiranja, no stvari ipak nisu uvijek tako jednostavne te nuspojave mogu biti dugotrajne, a odgovor odbijenog nasilnika ekstreman. Zbog svega toga žrtva, koja se našla na meti predatora, osjeća se uznemireno, nesigurno, ugroženo, iskorišteno, poniženo ili diskriminirano te o svom iskustvu iz virtualnog svijeta najčešće šuti.
Prema studiji koju je 2021. objavio Pew Research Centra, oko 33 posto žena i 11 posto muškaraca, koji imaju 35 i manje godina, bili su žrtve seksualnog uznemiravanja na internetu. I dok gotovo svi osuđuju spolno uznemiravanje u stvarnom životu, primjerice na radnom mjestu ili u društvu, u digitalnom ga kontekstu nerijetko ne smatraju uvijek ozbiljnim, štetnim ili problematičnim. Prihvaćanje neprikladnosti sve se više ukorjenjuje u modernoj kulturi, a zbog svega toga stope prijavljivanja ove vrste uznemiravanja još su uvijek vrlo niske, pa tako spolno uznemiravanja prijavi tek oko 16 posto žena i samo 5 posto muškaraca.
Udruzi B.a.B.e., koja je otvorila specijalizirano, besplatno savjetovalište za žrtve online nasilja te online platformu NEON – Ne Online nasilju!, do sada je prijavljeno više od 150 slučajeva online nasilja, čiji su najčešći oblici zlostavljanje dijeljenjem ili prijetnjom dijeljenja snimke spolno eksplicitnog sadržaja bez pristanka, online uhođenje i praćenje, uznemiravanje putem lažnih profila i objavljivanje osobnih podataka te online seksualno iznuđivanje i ucjenjivanje.
Od 10 žena u Europskoj uniji jedna je, već do svoje petnaeste godine, doživjela internetsko uznemiravanje, uključujući neželjene i uvredljive seksualno eksplicitne e-poruke ili SMS poruke te uvredljive i neprikladne sadržaje na društvenim mrežama. Bolja situacija nije niti u arapskim državama, regionalna je studija pokazala da je 60 posto žena, korisnica interneta, bilo izloženo online nasilju. S internetskim se uznemiravanjem susrelo i gotovo 50 posto žena u Ugandi, a prema istraživanju Korejskog nacionalnog povjerenstva za ljudska prava iz 2016., 85 posto žena doživjelo je govor mržnje na internetu.
To, ukratko, znači samo jedno – u svakom kutku ove naše planete, do kog je stigao signal interneta, postoje i ljudi koji će ga zloupotrebljavati te oni koji će, preko noći, postati njihove žrtve, jer svaki se komentar, slika ili video u sekundi mogu podijeliti s tisućama ljudi, što može imati vrlo negativan emocionalni učinak na pojedinca. Posljednjih godina povećava se broj izvješća o online spolnom uznemiravanju, napadima i elektroničkom zlostavljanju, a uz odrasle, žrtve su nerijetko i djeca.
Jedino učinkovito rješenje je edukacija i podizanje svijesti te iskrene i otvorene rasprave o uznemiravanju, za koje su bespuća interneta postala vrlo plodno tlo. Osim na institucijama, udrugama i kampanjama odgovornost leži i na tehnološkim tvrtkama, kao i na društvu u cjelini. Jedini učinkovit 'lijek' je nulta stopa tolerancije na online spolno uznemiravanje koje obuhvaća svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva ili uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Za nasilnike koji ga prakticiraju, najčešće 'hrabro' skriveni iza svojih tipkovnica i ekrana računala, lažnih imena i fake profila, treba napomenuti da spolno uznemiravanje nije igra, nego kazneno djelo koje se nalazi u poglavlju Kaznenog zakona (članak 156.) kojim se štiti spolna sloboda i kod kojeg počinitelj iskorištava položaj subordinacije žrtve (poslovna sfera) ili njezinu vulnerabilnost i ovisnost o počinitelju. Iza online seksualnog uznemiravanja, predatorske ili ponižavajuće komunikacije, mogu stajati i kolege s posla, menadžeri, nadređeni, pa čak i klijenti tvrtke u kojoj radite, a spolno se uznemiravanje može dogoditi i na web stranicama tvrtke, forumima te chat-sobama.
U usporedbi s drugim vrstama društvene moći, utjecaj u virtualnom svijetu je lako mjerljiv, pa tako ljudi koji su stekli popularnost na društvenim mrežama te imaju 'veliki kapital' u broju pratitelja, kao i broju komentara, pregleda i klikova, ponekad zloupotrebljavaju taj svoj utjecaj, što može biti vrlo opasno kada je u pitanju seksualno uznemiravanje, koje je najčešće usmjereno na osobe koje su na marginama popularnih, društvenih mreža.
„Spolno uznemiravanje je kazneno djelo koje se može počiniti i u realitetu i online, a imajući u vidu činjenicu da je vezano uz odnos subordinacije te tipično smješteno u radnu sferu, u okolnostima u kojima se u današnje vrijeme sve veći broj poslova obavlja online i korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije, očekivano je da će se u budućnosti značajan broj ovakvih kaznenih djela odvijati upravo u online sferi. Tipičan način postupanja u online sferi za ovo kazneno djelo bilo bi slanje neželjenih fotografija i komentara seksualne naravi putem online kanala komunikacije. Izvan situacija koje su predviđene kaznenim zakonodavstvom, spolno uznemiravanje predviđeno je i kao prekršaj prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije“, pojašnjavaju iz udruge B.a.B.e., koja u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije, provodi projekt „SURF AND SOUND 2.0“, financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, jednakost, prava i vrijednosti (2021-2027), a sufinanciran je sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Doživite li neki od oblika uznemiravanja u virtualnom svijetu, ne tražite krivca u sebi, svojoj profilnoj fotografiji, svojim objavama i komentarima te niti ne pomišljajte da zbog online nasilnika zatvarate svoje profile na društvenim mrežama, brišete aplikacije i odričete se blagodati moderne tehnologije, jer šteta vam je već nanesena, a takvim potezima se ne stigmatizira počinitelj i zlostavljanje ostaje nekažnjeno.
Umjesto toga, uputite se u svoja prava i prikupite što više dokaza da ste bili uznemiravani na internetu. To mogu biti e-poruke, objave na društvenim mrežama, fotografije, videozapisi, komentari, tweetovi ili izravne poruke poslane u inbox. Ključno je da čim prije napravite snimke zaslona na kojima je vidljivo i ime ili pseudonim osobe koja vas uznemirava, adresa e-pošte, telefonski broj ili bilo koja druga vidljiva informacija te sve to pohranite na sigurno mjesto i potražite pomoć.
„Otvorili smo specijalizirano besplatno savjetovalište za žrtve online nasilja te smo stvorili online platformu NEON – Ne Online nasilju! babe.hr/neon, za prijavu nasilja i pristup uslugama podrške, a na raspolaganju je i broj telefona 01 4663 666“, poručuju iz udruge B.a.B.e.
Zahvaljujući financiranju projekta SURF and SOUND od strane Europske unije, specijalizirane besplatne usluge podrške žrtvama online nasilja u udruzi B.a.B.e. bit će dostupne sve do 2025. godine, stoga pozivaju sve osobe koje se suočavaju s online nasiljem da ne šute nego da prijave nasilje, kako bi dobile svu potrebnu pomoć i podršku.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu