Skoči na glavni sadržaj

Udruge traže da Ustavni sud ocijeni ustavnost referenduma o ćirilici

Saša Vejnović

<p>Uvjeren da svaki pravi novinar mora biti pošten prema sebi, iskren prema čitateljima, odan činjenicama, nepokolebljiv u otkrivanju istine. Društvo treba prave novinare, u to nema sumnje. Treba se nadati da će doći vrijeme kad će ih ponovno trebati i vlasnici medija</p>

udruge-traze-da-ustavni-sud-ocijeni-ustavnost-referenduma-o-cirilici-1492-1414.jpg

Više od 70 udruga upozorava Sabor, Ustavni sud, ali i europske institucije
Foto: FaH/Lana SLIVAR DOMINIĆ

"Upozoravamo saborske zastupnike da je njihova demokratska, ustavna, međunarodna, pa ako hoćete i ljudska dužnost, da pod svaku cijenu zaštite manjinska prava, jer to su i ljudska prava. A demokracija bez ljudskih prava nije demokracija u pravom smislu riječi", poručio je Ivan Novosel iz Inicijative mladih za ljudska prava na predstavljanju javnog zahtjeva kojeg potpisuje više od 70 nevladinih organizacija, kojim se od zastupnika i ustavnih sudaca traži zaustavljanje referenduma o ćirilici. 

Udruge okupljene u inicijativi "Svi mi - za Hrvatsku svih nas" pozvale su Sabor i Ustavni sud da preuzmu odgovornost, iskoriste svoje ustavne i zakonske ovlasti i spriječe održavanje referenduma. "Tražimo da nikako ne dopuste da nadmudrivanja između stranačkih opcija i ključnih institucija zasjene ono što je ključno, a to je osiguranje nacionalne ravnopravnosti kao izvorišne osnove i jedne od temeljnih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Nemojmo zaboraviti da je nacionalna ravnopravnost nedjeljiva od hrvatske demokracije", rekla je Marina Škrabalo, govoreći u ime inicijative Platforme 112 koja je, zajedno s Građanskim odborom za ljudska prava i Inicijativom mladih za ljudska prava, inicijator akcije. Škrabalo je dodala da je politički krajnje neodgovorno igranje mačke i miša između Vlade i te ostatka Sabora i Ustavnog suda. Pored vladajućih, Škrabalo odgovirnima smatra i druge stranke koje se neodgovorno ponašaju. Iako se dosad većina parlamentarnih stranaka izjasnila protiv referenduma o ćirilici, Škrabalo je pojasnila da su se udruge na ovu inicijativu odlučile zato što nemaju dokaz da se išta radi kako bi se njegovo raspisivanje osporilo.

Stoga je saborskim zastupnicima, sucima Ustavnog suda, ali i nekim zastupnicima u Europskom parlamentu, upućena je brošura pod nazivom "Pregled međunarodnih instrumenata i normi za zaštitu jezičnih prava nacionalnih manjina" u kojoj se na 20-tak stranica taksativno navode stavci međunarodnih ugovora, konvencija i dokumenata koji obvezuju i Hrvatsku, a zbog kojih se ne smije provesti ovakav referendum. 

Osim što traže od Sabora da od Ustavnog suda službeno zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja, traže i od ustavnih sudaca da se, ukoliko izostane saborska inicijativa, samoinicijativno prihvate ocjene ustavnosti pitanja ili pak da to učine na zahtjev udruga. Referendumsko pitanje za koje je peticijom prikupljeno više od 600 tisuća potpisa, glasilo bi: "Jeste li za to da se članak 12. stavak 1 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina mijenja tako da glasi – Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruju se na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice". Sadašnja zakonska odredba propisuje da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalne manjine može uvesti ako na području lokalne samouprave pripadnici te manjine čine trećinu stanovništva.

"Namjera je poslati jasno i nedvosmisleno upozorenje saborskim zastupnicima na njihovo demokratsku ustavnu i međunarodnu dužnost da pod svaku cijenu zaštite prava nacionalnih manjina koja su te manjine stekle", upozorio je Ivan Novosel, iz Inicijative mladih za ljudska prava, koji je ujedno i autor podneska, dodajući da bi podizanje praga na 50 posto za ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina značilo gubitak toga prava u 10 jedinica lokalne samouprave. Češka manjina izgubila bi to pravo u Kočanici, mađarska u Kneževim Vinogradima, slovačka u općini Punitovci, talijanska u Grožnjanu i srpska u Vrbovskom, Vukovaru, Donjim Kukuruzarima, Gračacu, Plaškom i Vojniću. 

"Okvirna konvencija o zaštiti prava nacionalnih manjina te Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, govori o tome da svo manjinsko zakonodavstvo moraju po međunarodnim standardima biti dogovoreni i usuglašeni s legitimnim predstavnicima nacionalnih manjina. Kako smo vidjeli predstavnici nacionalnih manjina više puta su rekli da ne pristaju na smanjivanje stečenih prava", upozorava Novose, dodajući da su svi hrvatski zakoni, koji se tiču prava nacionalnih manjina, usuglašeni s Okvirnom konvencijom koja je obvezujuća i koja kaže da se kvota ne smije podići na 50 posto. U slučaju da se takav referendum provede i da se većina izjasni za promjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u Hrvatskoj bi samo srpska i talijanska manjina u određenim sredinama ostvarivala pravo na ravnopravno korištenje manjinskog jezika i pisma.

Nemanja Relić, iz Srpskog demokratskog foruma, upozorio je da je pitanje zaštite prava nacionalnih manjina bilo jedno od ključnih pitanja u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. "EU ima jasne mehanizme da inzistira na provedbi preuzetih obveza. Jedna grupa građana obavezala je cijelu državu. Svojom inicijativom će ponovo staviti Hrvatsku na stup srama u međunarodnoj zajednici", rekao je Relić. 

U inicijativi upozoravaju da bi provedba referenduma o ćirilici mogla negativno utjecati i na međudržavne političke odnose kao i na razinu zakonske zaštite prava hrvatskih manjina u drugim zemljama s kojima Hrvatska ima sklopljene bilateralne sporazume, poput Crne Gore, Italije, Mađarske, Makedonije i Srbije. 

U podnesku je, među ostalim, citiran dio Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, koji države članice obvezuje da "na područjima nastanjenima osobama koje tradicionalno ili u znatnijem broju pripadaju nacionalnim manjinama, ukoliko te osobe to zatraže te ondje gdje takav zahtjev odgovara stvarnoj potrebi, stranke će uznastojati, koliko je to moguće, osigurati uvjete koji će omogućiti korištenje manjinskog jezika u ophođenju tih osoba s tijelima vlasti".