Želi biti vođa konzervativne Europe, a može ga srušiti samo pad cijene nafte

Unatoč namjerama, ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič nije uspio rastjerati demonstrante s kijevskog Trga nezavisnosti, pa se i nakon tri tjedna te unatoč snijegu i studeni prosvjedi zbog odbijanja potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om nastavljaju. 

Plan predsjednika Janukoviča bio je preko noći očistiti trg i gradsku vijećnicu kako bi europskoj šefici diplomacije Catherine Ashton i zamjenici američkog državnog tajnika Victoriji Nuland, koje su stigle u Kijev, pokazao da je on taj koji kontrolira situaciju, ali mu se plan pretvorio u svoju suprotnost, a Majdan je preživio, tumači za Forum.tm Mikhail Minakov, kijevski politički analitičar koji angažirano podupire prosvjede protiv ukrajinskog režima.

Minakov vodi kijevski think-tank Fundaciju za dobru politiku, a uključen je i u rad Moskovske škole za političke studije, koja je trenutačno pod udarom režima Vladimira Putina.

Nakon nasrtaja na prosvjednike, Janukoviča je u srijedu ujutro u vrlo oštrom priopćenju napao američki državni tajnik John Kerry, potvrđujući da  SAD stoji uz ukrajinski narod. "Dok crkvena zvona zvone među dimom na ulicama Kijeva, SAD stoji uz narod Ukrajine. Oni zaslužuju bolje", poručio je u pomalo patetičnom tonu Kerry. Janukoviča je napala i predstavnica EU-a, a dan je završio Janukovičevim pozivom na dijalog, ali ga je opozicija - odbila.

- Prosvjedi su se odužili, Janukovič je u Kijev povukao sve policijske snage koje je mogao, ali među pripadnicima policije raste nezadovoljstvo, oni ne žele u obračun s narodom za račun čovjeka koji je dva puta bio osuđivan kao kriminalac. Janukovič se uzda u 3000 pripadnika "berkuta", specijalaca koji su zaduženi za najvažnije zadatke. Međutim, pričao sam s jednim od zapovjednika "berkuta", koji kaže da su i oni počeli oklijevati, tvrdi Minakov.

- Prvo krvoproliće na prosvjedima, u noći na 30. studenoga, Viktor Janukovič naredio je za vrijeme lova, doslovce između dva metka ispaljena na medvjede. Policija je navalila na studente, prve koji su organizirali ove prosvjede, ali, pričao sam s članovima medicinskog tima, jedan od "berkuta" naredio je da se pretuku i liječnici koji su pomagali ranjenima, opisuje Minakov.

Kako će se rasplesti ova situacija? Minakov prema reakcijama američkih dužnosnika - Victoria Nuland šetala je među prosvjednicima na Majdanu i djelila im hranu, a Janukoviča pozvala da nastavi pregovore s EU-om - procjenjuje da će američki predsjednik Barack Obama ovaj put djelovati. U Ameriku se uzda više nego u Europsku uniju u koju većina Ukrajinaca tako žarko želi ući. 

Kako SAD može djelovati?

- Može to učiniti na dva načina. Najprije, da blokira imovinu Viktora Janukoviča i njegove rodbine koju je magazin Forbes još prije tri godine procijenio na milijardu dolara. Treba napraviti listu svih oligarha koji podupiru Janukovičev režim i blokirati njihove račune i imovinu u SAD-u. Kao drugo, SAD može ohrabriti Europsku uniju da učini isto - ukrajinski oligarsi otvorili su si račune na Cipru i u Austriji te u neutralnoj Švicarskoj, jer se ne usude svoju, na čudne načine stečenu imovinu držati u Ukrajini, smatra.

Viktor Janukovič je prije tri godine uspio u Ustavni sud Ukrajine postaviti sebi odane ljude i vrlo brzo vratiti državni sustav iz parlamentarnog, koji je postignut nakon Narančaste revolucije, ponovo u predsjednički s velikim ovlastima predsjednika. Na taj način svu snagu akumulira u svojim rukama, odnosno u rukama sebi odanih ljudi.

Ipak, pokušaj opozicije da izglasa nepovjerenje vladi u parlamentu je propao, a smatra se da je gotovo polovica stanovnika iz istočnih dijelova Ukrajine naklonjena aranžmanu koji predviđa carinsku uniju Ukrajine s Rusijom. Minakov, međutim, tvrdi da je Janukovič izgubio podršku i na istoku zemlje i da su liberalni Rusi također s prosvjednicima.

Na pitanje pokušava li Putin formiranjem carinske unije u kojoj bi uz Ukrajinu bile još i Bjelorusija i Kazahstan napraviti neki novodobni SSSR, Minakov odgovara kako Putinov plan zapravo nije učvršćenje carstva na način stare hladnoratovske podjele. Putin pokušava biti lider cijele konzervativne Europe, koja bi uz bivše pripadnice Sovjetskog Saveza obuhvaćala i Balkan, ali i tradicionalno zapadne zemlje poput Italije. On ponajprije širi svoj utjecaj preko zemalja u kojima dominira Pravoslavna crkva, ali nije isključiv, pokušava djelovati i kroz zemlje s gregorijanskim kalendarom te kroz konzervativne krugove bliske Katoličkoj crkvi. I on, smatra Minakov, pokušava ostvariti svoju kontrolu nad budućim sazivom Europskog parlamenta, želi dokazati Europskoj uniji da je Rusija važna, ne samo energetski, nego i politički. A, naravno, što je zemlja bliža, kao što je to slučaj s Ukrajinom, to mu je lakše utjecati na zbivanja. Pitanje je ipak, kaže, može li Rusija integrirati zemlje poput Ukrajine, Bjelorusije i Kazahstana kad nije u stanju integrirati ni samu Rusku Federaciju. 

- Putin pripada među najmoćnije ljude svijeta, ali je cijeli sustav u Rusiji temeljen na korupciji. Dovoljno je da značajno padne cijena nafte po barelu i Putin će pasti. To je ujedno jedino što ga može srušiti. On sada s proklamiranom amnestijom za članice Pussy Riota i aktiviste Greenpeacea radi na svom PR-u uoči Olimpijskih igara u Sočiju, kažne Minakov. Nije mala stvar što su već i njemački predsjednik Joachim Gauck i europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding rekli kako neće doći na Igre zbog kršenja ljudskih prava, prije svega hajke na homoseksualce, a koliko će ih europskih faca slijediti, još ćemo vidjeti. Samo, kad jednom Olimpijeske igre prođu, neće biti ničega što ga može spriječiti da se obračuna sa svima koje on karakterizira kao "strane agente", plaši se ovaj analitičar.

Ako se ukrajinski narod velikom većinom odupro ruskom stisku i u vječnom ukrajinskom balansu odlučio prikloniti se Europskoj uniji, koliko prosvjedi mogu potrajati bez pravih lidera da ih vode? Današnji su prosvjedi jako različiti od onih 2004., koji su poznati pod imenom Narančasta revolucija. Studenti i drugi razočarani Ukrajinci prvi su izašli na ulice, a iza njih su kaskali politički čelnici iz opozicije. 

- Tu je Vitalij Kličko, na čelu Udara, boksač koji nema nikakve ideologije. On vodi aktiviste bez poruke, ali su oni prihvatljivi samim time što nisu protiv liberalnih vrijednosti u društvu. Drugi opozicijski igrač je Arsenij Jacenjuk, političar koji je već obnašao nekoliko ministarskih dužnosti i bio predsjednik Vrhovne rade, ali nema kapacitet pravog lidera. I kao treći, najsporniji, tu je Oleh Tjahnibok, vođa krajnje desnice, koju je u vrijeme Narančaste revolucije tadašnji lider Viktor Juščenko smjesta uklonio iz pokreta na ulicama - to su nacionalsocijalisti koji rade nerede i čiji su članovi isprovocirali i proveli rušenje Lenjinova spomenika na Trgu nezavisnosti. Pripadnici krajnje desnice umiješali su se među građane i pokušavaju surađivati s civilnim društvom na rušenju Janukoviča, opisuje Minakov, uz zaključak: "Ta trojica lidera ne obećavaju, ali trenutačno nema nikog drugog tko može stati na čelo pokreta koji ruši Janukoviča."