Sanja Despot
<p>Kao novinarka i urednica prošla više redakcija dnevnih i tjednih novina, a nije izgubila strast za novinarstvom, ni uvjerenje da je ono potrebno.</p>
MV Cape Ray u Americi čeka odredište Foto: wikimedia
Premijer Zoran Milanović jutros je poručio da se u Hrvatskoj ipak neće prekrcavati kemijsko oružje iz Sirije, već da će se to vjerojatno zbiti u Italiji, iako je njegov ministar Siniša Hajdaš Dončić još jučer u medijima branio takvu ideju.
Kad bi Hrvatska prihvatila sudjelovanje u operaciji uništenja sirijskog kemijskog oružja, prihvatila bi zapravo sudjelovanje u najopasnijem dijelu te operacije. Na američki ratni brod MV Cape Ray stiže upravo najtoksičniji materijal, iperit i kemijski agensi vrlo blizu sarinu i bojnom otrovu VX-u koji su pod oznakom "prioritet 1" i koji nijedna zemlja nije htjela primiti na uništenje, pa su Amerikanci, u nedostatku drugog rješenja, ponudili uništenje na svom brodu.
Navodno sam postupak uništavanja na brodu, koji će se odvijati hidrolizom, ne bi trebao biti opasan za okolinu - ni za zrak, ni za more - ako ne bude neugodnih iznenađenja. Za okolinu je potencijalno rizičniji sam transfer oružja brodovima te pretovar s danskog i norveškog na prepravljeni američki brod, uključujući opasnost da dio tog vrlo štetnog tereta završi u moru.
Sve se ovo da iščitati iz vijesti koje ovih dana prenose svjetske agencije i specijalizirani blogovi, pa je potpuno nejasno zašto je premijer Zoran Milanović objašnjavao da bi Hrvatska bila uključena u potpuno sigurnu operaciju i da se "kod nas ne bi prekrcavali bojni otrovi nego samo prekursori".
Danski i norveški brodovi na Cipru već čekaju kraj neizvjesnog transporta oružja kroz Siriju do Latakije i odluku u koju luku iz Latakije voze opasni teret koji bi, po planu, trebao biti odvezen do 31. prosinca. Svjetske agencije prenose kako Hrvatska razmatra odluku da u tu svrhu ponudi jednu svoju luku. Španjolski mediji spominju da su i njih, kao i Francusku i Italiju, Amerikanci pitali za istu uslugu. Nitko im još nije službeno odgovorio, ali s obzirom na to da OPCW, organizacija za zabranu kemijskog naoružanja koja je zadužena za cijelu operaciju, gotov plan akcije planira prezentirati u utorak, 17. prosinca, pretpostavljamo da će do ponedjeljka odluka biti donesena.
Danski i norveški brodovi mogu sigurno prevoziti do 500 tona tog najopasnijeg tereta. Bjorn Schmidt, danski stručnjak koji sudjeluje u organizaciji prijevoza rekao je da ukupna količina oružja koju će prevoziti još nije poznata. Plan je da se oni s brodovima vraćaju koliko god puta bude potrebno, piše AP. Sirija je deklarirala ukupno 1290 tona kemijskog oružja, prekursora ili sastojaka. Manje toksični prekursori uništavat će se na dulji rok i na druge načine.
"Prijevoz kemikalija u ovakvim razmjerima još nije viđen", rekao je Per Rostad, kapetan norveškog broda AFP-u. Sirijska vojska i OPCW će prije ukrcaja staviti kemikalije u kontejnere koje će zapečatiti i opremiti GPS-om. "U najgorem slučaju, kemijska sredstva bi se mogla izliti na teretni brod", rekao je Schmidt. Opasne kemikalije pojedinačno ne mogu napraviti štetu, ali kada se pomiješaju, mogu stvoriti smrtonosan plin poput sarina ili VX-a.
"No siguran sam da će oni koji budu ukrcavali kontejnere na teretni brod paziti da ih ne stave jedan uz drugi", rekao je Schmidt. Kontejneri koji će se pregledati i zapečatiti prije ukrcaja na teretne brodove neće se otvarati dok ih ne preuzme tim koji ih treba neutralizirati hidrolizom (dodavanjem vode na visokoj temperaturi). Schimdt upozorava kako će najopasniji dio te operacije biti upravo otvaranje kontejnera ispunjenih opasnim kemikalijama.
Osim prekrcaja, vrlo je upitno gdje će se zbiti to otvaranje kontejnera, jer se još ne zna gdje će američki brod krenuti u operaciju uništavanja. Iako premijer Milanović govori o Atlantiku, takav podatak se zasad nigdje ne spominje. U priopćenju od 30. studenog u kojem OPCW objavljuje kako se u akciju uključuje SAD, kaže se samo da će se operacija zbivati na moru. Lokacija službeno još nije određena. Brojni upućeni analitičari tvrde da bi za višednevnu operaciju na brodu pogubno moglo biti nemirno more s visokim valovima, kakvo je na oceanima, te da bi svakako bilo pogodnije zatvoreno more, poput Sredozemlja. Ako nijedna zemlja ne da dozvolu da se to odvija u njezinim teritorijalnim vodama, operacija će se zbiti u međunarodnim vodama. Teško da bi se brod iz Jadrana s tako opasnim teretom uputio na daleki put do Atlantika. Tim više što stručnjaci tvrde da se neće nimalo zagaditi ni zrak ni voda jer se na brod upravo ugrađuje za to potrebna oprema. Nakon hidrolize i uništenja opasnih kemijskih spojeva, otpadne vode ne bi se ispuštale u more, nego bi se skupljale u kontejnere u kojima mogu dugo stajati i koji bi bili prebačeni na zbrinjavanje na kopno, tada ništa više opasne od uobičajenog industrijskog otpada. Posebna oprema također garantira da ništa ne bude ispuštano u zrak. Međutim, sve je to na razini eksperimenta kakav još nikad nije proveden. Što ako nešto pođe krivo?
Kada je u javnost iznio vijest da razmatramo sudjelovanje u toj operaciji, premijer Milanović ostavio je dojam da to govori kako bi isprovocirao negativne reakcije u javnosti, pa na osnovi njih Amerikancima poručio da ipak ne možemo sudjelovati. Međutim i iz Ministarstva vanjskih poslova i iz Ministarstva prometa, pomorstva i infrastrukture poručivali su kako bi ta operacija za nas bila dobra, jer bismo tako pokazali da smo voljni aktivno sudjelovati u naporima međunarodne zajednice i oslobođenju Mediterana od kemijskog oružja. Milanović je poručio i kako će odluku donijeti Vlada, a ne ekolozi i aktivisti. Da nas Italija nije pretekla, Vlada bi po svemu sudeći odgovorila pozitivno. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina usprotivio se da to bude u Rijeci, a spekuliralo se i s mogučnošću da se dvjestometarski američki bord s popratnim kemijskim i medicinskim stručnjacima stacionira u Pločama.
U nedjelju navečer talijansko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da će se prekrcaj zbiti u njihovoj luci, ali nisu rekli u kojoj.