Foto: GONG
"Mladi se ne rađaju kao fašisti ili demokrati, tolerantni ili netolerantni. Oni takvima postaju tijekom života, a društvo im ni nakon 25 godina od tranzicije nije dalo oruđe za razmišljanje o tome. Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država koje nisu prepoznale da je građansko obrazovanje važno za izgradnju demokratske političke kulture“, rekao je Berto Šalaj, profesor Fakulteta političkih znanosti, na konferenciji za novinare nevladinih organizacija okupljenih u inicijativu GOOD (inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskoj odgoja u škole) i Platforme 112, s koje je pozvana Vlada da, sukladno najavama i vlastitim planovima, uvede građanski odgoj u škole ove jeseni.
Šalaj je podsjetio da se Kukuriku koalicija u vlastitom dokumentu pod nazivom "Plan 21 - Na pola puta" hvalila da će građanski odgoj uvesti u škole od jeseni 2014., no čini se da sada od toga odustaju. "Nije dovoljno da građansko obrazovanje bude međupredmetno jer istraživanja pokazuju da je u tom slučaju njegova učinkovitost slabija, pri čemu je on svačija obaveza, ali ničija odgovornost", upozorio je Šalaj.
Emina Bužinkić, predstavnica GOOD inicijative, upozorila je da bi odustajanje od uvođenja građanskog odgoja za novog ministra, ali i cijelu Vladu, bilo porazno, dok bi Hrvatsku svrstalo na nisku razinu političke kompetencije. Program građanskog odgoja potpuno je pripremljen, o njemu je provedena javna rasprava i usvojene su preporuke stručnog povjerenstva, a dvije godine eksperimentalno je provođen, u što je uloženo pola milijuna eura. "Ako se sad odustane bit će to novac bačen u vjetar", rekla je Bužinkić.
"Tužno je i poražavajuće kad svoje vršnjake, a potom i prijatelje starije od sebe pitam o izborima, a oni kažu da ne žele na njih izlaziti, niti sudjelovati u politici jer u tome ne vide smisla. I šteta je što ne znaju čemu služe peticije, referendumi, kakva su prava potrošača i da je sve više netolerancije prema drugima i drugačijima. Međutim, ako znamo kako djelovati, tada je i vjerojatnije da ćemo to učiniti", rekla je Eta Krpanec, učenica koja upravo građanski odgoj i obrazovanje u školama vidi kao važno sredstvo informiranja o političkom životu i kao lijek za rastuću netoleranciju u društvu.
Profesor povijesti Miljenko Hajdarović, koji je proveo više od stotinu sati u pripremama i usavršavanju za uvođenje građanskog odgoja u škole, rekao je da je potrebno odgajati odgovorne i aktivne mlade ljude koji će biti spremni mijenjati loše stvari oko sebe.