Riječ je o dramskom uratku, odnosno igranoj konferansi koja se proteže tijekom čitave priredbe "Poklon mome gradu", a u kojoj su sudjelovala djeca od 7 do 14 godina Foto: Pakrački list
"Ne vidim u čemu je problem. Nikoga nismo vrijeđali. U umjetnosti i kulturi granice su široke", prva je reakcija Dubravke Špančić, voditeljice dramske sekcije Kulturno-prosvjetnog društva “Sloga” iz Pakraca na kritike nastupa djece s oružjem tijekom prigodne priredbe u petak u tom gradu.
Kako nam je objasnila, riječ je o dramskom uratku, odnosno igranoj konferansi koja se proteže tijekom čitave priredbe "Poklon mome gradu", a u kojoj su sudjelovala djeca od 7 do 14 godina.
"Prikazali smo nekoliko scena. Oslikali smo Pakarac na dan međunarodnog priznanja Hrvatske, 15. siječnja 1992. godine, kada je u našem gradu bjesnio rat. Željeli smo prikazati bojište i tadašnje emocije. Potom smo pokazali i što se dogodilo dan kasnije kada je bila najveća razmjena zarobljenika, a igrali smo i prognanike. Na početku sve počinje s poderanom hrvatskom zastavom, a završava s novim stijegom, kao simbolom slobode", ispričala nam je Špančić.
Oružje koje djeca nose na nastupu nije pravo, objašnjava voditeljica, ali i dodaje da je – isto i kao uniforme - posuđeno iz Muzeja ratne povijesti u Pakracu.
Na našu primjedbu da je u sličnim situacijama ranije reagirala pravobraniteljica za djecu, a danas i Centar za mirovne studije, Dubravka Špančić kaže da je “sve stvar koncepcije”.
"Radili smo s djecom i na znanju, razvijali smo temu. Ne vidim da činimo ikakvo zlo ako djecu učimo povijesti. I lani i preklani smo imali slične nastupe, prikazali smo vrijeme od Turaka naovamo. Kada bi bili tako kruti, onda umjetnosti ne bi ni bilo. Što je, uostalom, s brojnim ratnim filmovima gdje se prikazuju i djeca", zapitala se na kraju Dubravka Špančić.
Centar za mirovne studije (CMS) ne slaže se s igrokazom u kojem su djeca pod ratnom spremom i oružjem. Njihovo razmišljanje je nešto drukčije. Predstavu dječje sekcije Kulturno-prosvjetno društvo "Sloga" smatraju “neprimjerenom za dob, znanje i razumijevanje učenika/ca, a posebno za grad u kojem se prikazala”. Ovo nije put za bolje razumijevanje zbivanja iz prošlosti niti izgradnju mira u ranjenoj zajednici, smatraju mirovni aktivisti.
"Nasuprot sve snažnijoj militarizaciji društva, zalažemo se da mirovno obrazovanje bude sastavni dio školskih sadržaja. Želimo da učenici/e od rane dobi stječu vještine konstruktivnog nošenja sa sukobima kako ne bi pribjegavali nasilju. Umjesto opterećivanja djece sa ratnim sukobom koji ne mogu razumijeti i potpirivanja mržnje, poučavajmo ih kako graditi solidarnu zajednicu svih. Učimo djecu da se Hrvatska voli znanjem i poštenjem, a ne da je domoljublje držanje puške u ruci", poručili su jučer iz CMS-a.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu