Bivši HNS-ovci predvođeni Ankom Mrak Taritaš, koji su stranku napustili zbog ulaska HNS-a u koaliciju s HDZ-om, na sutrašnjoj će konferenciji za novinare u Saboru objaviti osnivanje stranke čija bi se osnivačka skupština trebala održati do 15. srpnja. Ime stranke za sada kriju, no poznato je da će joj na čelu biti Mrak Taritaš, programski će se temeljiti na liberalno-lijevo-centrističkim zasadama, a priključit će joj se brojni HNS-ovci, koji masovno istupaju iz članstva narodnjaka nezadovoljni zbog participacije njihove dojučerašnje stranke u Vladi Andreja Plenkovića. Informaciju nam je potvrdila i Anka Mrak Taritaš iako nije ulazila u detalje, nego ih čuva za sutrašnju presicu.
Inicijatorima je još važnije to, kako kažu, što im se javljaju brojni građani koji i nisu bili članovi HNS-a, potičući ih na osnivanje nove stranke, kojoj se žele priključiti. Osim toga, žele biti spremni i za eventualne nove izbore, koje, unatoč proklamiranoj "stabilnosti" vladajućih, nije nemoguće očekivati, pogotovo stoga što u nekim organizacijama HNS-a, čiji su zastupnici pristali uz HDZ, poput one zagorske, prilično "kuha".
Uz Mrak Taritaš, jezgru nove stranke činit će i ostalih troje zastupnika koji su odbili ući u koaliciju s HDZ-om i time izdati svoje birače - dosadašnja počasna predsjednica HNS-a Vesna Pusić te zastupnici Nada Turina Đurić i Goran Beus Richembergh. Pridružit će im se brojni članovi, pa i ogranci koji, nakon odluke Središnjeg odbora HNS-a da se koalira s HDZ-om, masovno napuštaju stranku. Među istaknutijim imenima tu je i bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, istaknuti zadarski HNS-ovac i bivši diplomat Ivica Maštruko, kao i mnogi županijski, gradski i općinski vijećnici, a izlazak iz stranke najavio je i HNS-ov europarlamentarac Jozo Radoš, koji "u HNS-u više ne vidi svoju perspektivu" te se pridružuje osnivačima nove stranke. Radoš smatra da je "sve loše učinjeno" pri ulasku HNS-a u koaliciju s HDZ-om te kako je cijeli projekt nepromišljen i nepripremljen.
Premda su najavljivali kako će do daljnjega u Saboru djelovati kao nezavisni zastupnici, udruženi u nestranačkom klubu zastupnika, a da će u formiranje stranke krenuti tek od jeseni, bivši HNS-ovci odlučili su izaći ususret brojnim dojučerašnjim članovima HNS-a koji od njih traže što brže formiranje nove političke opcije koja bi djelovala na liberalno-građanskim postulatima.
Da je ulazak HNS-a u HDZ-ovu Vladu, unatoč uvjeravanjima Predraga Štromara da time "unose vrijednosti HNS-a u Vladu", grandiozan promašaj, pokazalo se već u prvim danima renovirane Vlade u kojima je vidljivo da Plenkovića ni najmanje ne zanimaju mišljenje i vrijednosti HNS-a nego isključivo pet glasova kojima su pomogli da se održi na vlasti. To potvrđuje priznanje HNS-ovca Štromara da kao potpredsjednik Vlade nije znao da će nakon ostavke Davora Ive Stiera nova ministrica vanjskih poslova biti Marija Pejčinović Burić, kao i ono da još ne zna za koje će resore kao potpredsjednik Vlade biti zadužen, tek da zna da neće biti nadležan za društvene djelatnosti, kao što je prvotno najavljivano.
Jednako tako, i nova ministrica znanosti Blaženka Divjak, nakon rezolutnih istupa u kojima je najavljivala povratak obrazovne reforme u oblik i sadržaj kako je originalno započela, iz izjave u izjavu sve više reterira, pozivajući se na analize stanja u resoru koje najprije treba provesti pa tek onda donijeti odluke, premda je jasno da je riječ o pritiscima pobornika konzervativnog pristupa reforme obrazovanja iz HDZ-a, ali i dijela desnih civilnih udruga. Uostalom, i sam je premijer Plenković najavio da je "politika Vlade jedna politika - jedna Vlada, jedan program”, što znači da je HNS-ovcima iluzorno nadati se da će biti soliranja i da će uspjeti provesti svoje ideje, ako su ulaskom u Vladu to uopće i htjeli i ako nije bila riječ tek o uhljebljivanju nekoliko članova stranke. Političku kapitulaciju i samoubojstvo stranke danas je priznao i sam Štromar rekavši da "HNS neće kao stranka imati utjecaj na kurikularnu reformu nego će ga imati ministrica, ali ćemo pokušati depolitizirati to pitanje", premda je HNS upravo kurikularnu reformu nudio kao glavni argument za ulazak u Vladu.