"Ovako ovisan dječji pravobranitelj doista više nikome ne treba. Vlada i paralamentarna većina HDZ-a s koalicijskim partnerima ovakvim je zakonskim rješenjima dokrajčila tu instituciju“, smatra aktualna pravobraniteljica za djecu Foto: FaH
Danas je stupio na snagu novi Zakon o pravobranitelju za djecu kojim se otvara mogućnost smjene sadašnje dječje pravobraniteljice Ivane Milas Klarić.
Naime, istodobno s primjenom novog propisa počinje teći rok od 90 dana u kojem saborski Odbor za obitelj mora Saboru predložiti najmanje dva kandidata za pravobranitelja za djecu, što znači do 30. listopada.
Dječja pravobraniteljica Milas Klarić, koja još nije ni na pola svojeg osmogodišnjeg mandata, najavila je da se neće kandidirati jer je očito da je vladajući HDZ-a želi smijeniti, a istodobno novim zakonskim rješenjima staviti instituciju dječjeg pravobraniteljstva pod potpunu političku kontrolu Sabora i parlamentarne većine.
U novom zakonu ostala je odredba po kojoj Sabor može razriješiti pravobranitelja za djecu ako parlament ne prihvati njegov godišnji izvještaj. Uvedena je i dodatna kontrola – mogućnost smjene i kod neprihvaćanja novouvedenih izvanrednih izvještaja te plana rada Ureda pravobranitelja za djecu.
„Od danas više ne možemo govoriti o neovisnoj instituciji pravobranitelja za djecu. Ovako ovisan dječji pravobranitelj doista više nikome ne treba. Vlada i paralamentarna većina HDZ-a s koalicijskim partnerima ovakvim je zakonskim rješenjima dokrajčila tu instituciju“, rekla je aktualna pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić gostujući jutros na Hrvatskom radiju.
Milas Klarić ranije je najavila da će podnijeti Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti novog zakona.
Vladajući su se tijekom rasprave o prijedlogu novog zakona pravdali da im nije namjera smjena aktualne pravobraniteljice, nego da se stupanjem na snagu novog propisa mora raspisati novi javni poziv, jer su se izmijenili uvijeti i način izbora dječjeg pravobranitelja.
Propuštena prilika
„Ne razumijem zašto se gospođa pravobraniteljica osjeća osobno prozvanom. Sada smo izbor pravobranitelja za djecu potpuno prebacili s Vlade na Sabor, kao što se i tražilo. Mora se negdje podnijeti izvještaj. U protivnom bi se mogli dovesti u situaciju da imamo osam godina instituciju pravobranitelja za djecu, kao i za ravnopravnost spolova i osobe s invaliditetom, gdje ne bi nitko mogao raspravljati o radu, kako ga unaprijediti i je li on adekvatan i kvalitetan ili ga se može učiniti boljim“, ustrajavala je i danas Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.
Pučka pravobraniteljica smatra da je propuštena prilika da se prilikom donošenja novog Zakona o pravobranitelju za djecu propis poboljša i da se instituciju doista učini neovisnom, nego je učinjeno upravo suprotno.
„Bilo bi jako loše ako bi se sada ista zakonska rješenja o dodatnoj kotroli Sabora uvrstila i u izmjene zakona o pravobranitelju za ravnopravnost spolova i pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom. Posebno bi bilo loše ako bi nekom palo na pamet da to učini i s pučkim pravobraniteljem, jer mi onda više ne bismo imali neovisnu nacionalnu instituciju za ljudska prava, koja je sada kao takva priznata i od UN-a s najvišim 'A' statusom“, upozorava pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Podsjetimo, novi Zakon o pravobranitelju za djecu donesen je nakon što je u ožujku Ustavni sud aktualni zakon ukinuo iz formalnih razloga, jer je još 2003. godine donesen nedovoljnom većinom glasova u Saboru. Kako su nam tada objašnjavali u Ustavnom sudu, intencija Ustavnog suda kod donošenja te odluke nije bila smanjenje ovlasti ili ukidanje insituticuje pravobranitelja za djecu, nego njegovo izjednačavanje s neovisnim stautusom pučkog pravobranitelja. Samo par mjeseci nakon toga, voljom politike, dogodilo se upravo - suprotno.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu