"Vjerujem da ni jedna država nije tako siromašna da ne osigura konstantno financiranje prevoditelja za tu populaciju djece koja imaju specifične probleme u komunikaciji", istaknula je Tarczay Foto: HIBNA/Tomislav Pavlek
Predsjednica Hrvatskog saveza gluhoslijepih "Dodir" Sanja Tarczay upozorila je u srijedu na propuste u sustavu obrazovanja gluhe, nagluhe i gluhoslijepe djece koji nemaju osigurane prevoditelje u dječjim vrtićima, te istaknula da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja "gluho" za potrebe te djece, dok se istodobno hvali sa 4000 asistenata u nastavi.
Tarczay je na konferenciji za novinare ustvrdila da su gluhoslijepa djeca degradirana u hrvatskom sustavu obrazovanja, na što godinama upozoravaju krovne organizacije gluhih osoba, no iz resornog ministarstva nema odgovora.
Zbog toga što Pedagoški pravilnik ne regulira pravo na prevoditelja u vrtićima za djecu kojima je znakovni jezik materinji, 40-ak djece ostalo je bez mogućnosti da se ravnopravno uključi u predškolsko obrazovanje, upozorila je Tarczay na konferenciji održanoj na dječjem igralištu ispred Boćarskog doma, gdje je savez Dodir predstavio akciju "I ja hoću čuti igru".
"Vjerujem da ni jedna država nije tako siromašna da ne osigura konstantno financiranje prevoditelja za tu populaciju djece koja imaju specifične probleme u komunikaciji, tim više što se resorno ministarstvo hvali s oko 4000 asistenata u nastavi", istaknula je Tarczay.
Gradske vlasti u Zagrebu i Varaždinu razumjele su problem i dopustile ulazak prevoditelja u vrtiće i osigurale financijsku potporu, no problem se, kaže Tarczay, mora rješavati na nacionalnoj razini kako bi ta djeca imala sretnije djetinjstvo i poslije se lakše uključila u obrazovanje u osnovnoj školi.
U ta dva grada proveden je pilot-projekt saveza "Dodir" u koji je uključeno četvero djece u dječjim vrtićima.
"Iako ne postoji zakonodavni okvir, Grad Zagreb je pronašao način kako uključiti u program odgoja i obrazovanja djecu rane i predškolske dobi koja su gluha, nagluha i gluhoslijepa. Pitanje uvjeta uključivanja takve djece mora se standardizirati u cijeloj Hrvatskoj kako bi sva djeca dobila jednake uvjete i mogućnost uključivanja", kazala je Bosiljka Devernay, voditeljica Sektora za odgoj i obrazovanje Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.
Vladimira Velički s Učiteljskog fakulteta upozorila je na važnost ovladavanja barem jednim jezikom do pete godine života.
"Kod gluhe i gluhoslijepe djece njihov je materinjski jezik znakovni jezik, pa ako im ne dopustimo komuniciranje držimo ih izvan sustava odgoja i obrazovanja", rekla je Velički istaknuvši da je pravo na jezik - pravo svakog djeteta.