U taj iznos nije uračunat povrat crkvenih nekretnina u naturi, a ni pozamašna sredstva koja Katolička crkva redovito prima od pojedinih općina, gradova ili županija, bilo u novcu, zemljištu ili na drugi način, o čemu nema ni riječi u odgovoru Vlade Foto: Zagrebačka nadbiskupija
Ono što je valjda već svima jasno, sada je još jednom i službeno potvrđeno – Katolička crkva u Hrvatskoj jedna je od rekorderki u trošenju državnog novca.
Odgovarajući na zastupničko pitanje Anke Mrak-Taritaš (GLAS) o tome koliko je javnih sredstava u protekle tri godine izdvojeno za djelovanje vjerskih zajednica u Hrvatskoj i za koje aktivnosti, Vlada joj je s današnje sjednice poslala odgovor iz kojeg je vidljivo da je od 2014. do 2016. godine za 16 vjerskih zajednica izdvojeno ukupno 1.123,013.694,08 kuna, od čega samo za Katoličku crkvu 1.066,082.870,48 kuna.
Riječ je o državnom novcu koji se isplaćuje iz državnog proračuna na temelju pojedinačnih ugovora Republike Hrvatske s određenom vjerskom zajednicom, a uključuje sredstva koja se isplaćuje vjerskim zajednicama za njihovo djelovanje na odgojno-obrazovnom, socijalnom, zdravstvenom i kulturnom području.
Također, kako stoji u obrazloženju Vlade, uključeni su i troškovi za uzdržavanje svećenika i drugih vjerskih službenika, pastoralno djelovanje i dušobrižničku skrb, troškovi izgradnje i uzdržavanja crkava, crkvenih zgrada i vjerskih središta, koja nisu u popisu kulturnih dobara, te doprinos za karitativnu djelatnost vjerskih zajednica.
Što se tiče rekorderke – Katoličke crkve – Vlada podsjeća na Ugovore RH sa Svetom Stolicom, tzv. Vatikanske ugovore, te na poseban ugovor između Vlade i Hrvatske biskupske konferencije o dušobrižništvu u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama te ustanovama socijalne skrbi, a koji također prozlazi iz jednog od Vatikanskih ugovora, onom koji se tiče pravnih pitanja.
Vlada napominje i da se Katolička crkva u 2016. godini odrekla 10 milijuna kuna u korist pokrivanja dijela troškova školskog prijevoza učenika "dajući na taj način svoj jednokratni doprinos prevladavanju financijskog stanja u Republici Hrvatskoj", ali i da je istodobno Crkvi vraćen dio zaostataka od 230 milijuna kuna koji joj nije isplaćen od 2000 do 2003. godine, od čega se Crkva odrekla dodatnih 30 milijuna kuna.
U iznos od više od milijardu kuna državnog novaca (čitaj: novca hrvatskih građana) koji je samo u protekle tri godine završio na Kaptolu nije uračunat povrat crkvenih nekretnina u naturi, a ni pozamašna sredstva koja Katolička crkva redovito prima od pojedinih općina, gradova ili županija, bilo u novcu, zemljištu ili na drugi način, o čemu nema ni riječi u odgovoru Vlade.
U istom razdoblju, od 2014. do 2016., Srpskoj pravoslavnoj crkvi je, na primjer, iz državnog proračuna isplaćeno oko 27,7 milijuna kuna, Islamskoj zajednici 8,4 milijuna kuna, a dvijema židovskim vjerskim zajednicama zajedno 2,8 milijuna kuna.
Ovo nije prvi put da je Vlada objavila očiti nesrazmjer financiranja vjerskih zajednica u Hrvatskoj po kojem Katolička crkva crpi više od 90 posto proračunskih sredstava za tu namjenu.
Prvi put to je učinila Vlada Zorana Milanovića 2014. godine, kada je odgovarajući na zastupničko pitanje laburistice Nansi Tireli, u puno detaljnijem odgovoru objavila da je Katoličkoj crkvi u 10 godina, od 2003. do 2013., isplaćeno 6 milijardi kuna, dok je svim ostalim vjerskim zajednicama zajedno isplaćeno ukupno 202,8 milijuna kuna.
Nećemo nimalo pogriješiti ako, prateći dosadašnje službene izvještaje, zaključimo da je u dvadesetak godina od potpisivanja Vatikanskih ugovora, Katolička crkva iz državne kase prilično omastila brk.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu