Govor mržnje ubija

Devetnaestogodišnjak je u srijedu uvečer u Bratislavi ispred gay bara ubio dvoje mladih ljudi. Iz mržnje. U četvrtak ujutro ga je policija pronašla mrtvog. Pet sati prije pucnjave objavio je dokument od 65 stranica, rasistički manifest protiv Židova i LGBT+ osoba u kojem poziva na nasilje nad njima. Referira se i na norveškog masovnog ubojicu Andersa Breivika, koji je objavio vrlo sličan tekst prije nego što je ustrijelio 77 ljudi. Opisuje kako je odlučio "izvesti operaciju" protiv ljudi koje smatra "neprijateljima bijele rase”.

Juraj K. je sin političara antisistemske, nacionalističke, ultra konzervativne i desničarske stranke Domovina. Očevim oružjem počinio je dvostruko ubojstvo. Dvojica mladića, Matúš i Juraj, i jedna ranjena žena, žrtve su, pišu mediji ovih dana, usamljenog luđaka, incel-a, mladića kojem je neonacističkom ideologijom ispran mozak. Dio odgovornosti za napad novinari i analitičari pripisuju, međutim, slovačkim političarima koji godinama truju javnost i raspiruju mržnju prema LGBT+ zajednici. U istom tonu reagirala je i predsjednica Slovačke Zuzana Čaputová.

"Već tri godine govorim da su i riječi oružje i da smo mi političari odgovorni za svaku svoju riječ. Ipak, mnogi bezobzirno ispunjavaju ovaj prostor mržnjom. Ljuti me što i neki tužitelji i suci ne pridaju važnost govoru mržnje i ne smatraju ga opasnim. Tri godine govorim i upozoravam da to ne mora završiti samo na riječima. Prema dosadašnjim informacijama, pucnjava u kafiću, gdje su se okupile uglavnom osobe iz LGBT+ zajednice, bila je zločin iz mržnje prema manjini. Iz mržnje, dugo potpirivane glupim i neodgovornim izjavama političara. Ta je mržnja odnijela nedužne ljudske živote. Prekinite s tim prije nego što se dogodi sljedeći”, napisala je predsjednica na Facebooku.

Novinar Tomáš Bella iz slovačkog dnevnika Denník N, upitao je prijatelje i pratitelje na svom Facebook profilu misle li da je bivši premijer Robert Fico neizravno odgovoran za ubojstvo mladog novinara Jána Kuciaka i njegove partnerice Martine Kušnírové zbog onog što je govorio i do čega je doveo društvo, ili misle da nije odgovoran za tu tragediju koja se dogodila 2018. godine.

„Ali ne možete u isto vrijeme misliti da je Fico odgovoran za smrt Kuciaka i Kušnírove, a da Igor Matovič ne snosi neizravnu krivnju za dvoje ubijenih u gay baru", piše Bella na svom Facebooku.

Matovič je slovački ministar financija i bivši premijer. Ovogodišnji je nositelj anti nagrade za homofoba godine. Čelnik najjače parlamentarne stranke OĽaNO jednom je izjavo da ga mediji ne vole jer nije „LGBT+ orijentiran“. Jednog oporbenog političara nazvao je pederom i izjasnio se da podržava prijedlog o zabrani zastave duginih boja. Slovačku manjinsku vladu održavaju na životu i ultradesničarski homofobni zastupnici poput Štefana Kuffe koji je izjavio da bi „bolje bilo da ti objese mlinski kamen oko vrata i bace te u vodu“ nego da imaš odnos s istim spolom. Njegov brat, svećenik Marián Kuffa izjavio je da su gayevi i lezbijke gore od ubojica.

Misli li netko doista da se mržnja prema LGBT+ zajednici rodila u glavi ubojice sama od sebe, da nisu nikakvu ulogu odigrale tisuće demagoških, populističkih, odvratnih, mrzilačkih laži koje se dnevno upućuju na adresu ove manjine, a preko kojih prelazimo sliježući ramenima kao prema „drugačijem mišljenju“, upitao se Jan Moláček, komentator češkog Deník N.

Molaček podsjeća da je Slovačka jedna od posljednjih zemalja EU koja istospolnim parovima ne dopušta sklapanje registriranog partnerstva, dok je u mnogim zemljama uključujući katoličke Irsku i Španjolsku ozakonjen i brak istospolnih parova bez da bi „tradicionalne obitelji“ pretrpjele ikakvu štetu.

Val mržnje prema LGBT+ osobama u Slovačkoj potaknuo je referendum „o obitelji“ 2015. godine koji je, podsjeća Molaček, iako nevažeći zbog slabog odaziva birača, otvorio prostor napadima mržnje, populističkim klišejima i besmislenim predrasudama.

Analizirajući manifest koji je ubojica ostavio i slovački i češki komentatori naglašavaju kako je najgore od svega to što je on djelovao kao da ima mandat počiniti ta ubojstva. A takvo uvjerenje je stekao upravo na temelju izjava političke elite, ali i crkve u Slovačkoj.

Češki politolog Jan Charvát, stručnjak za ekstremizam u razgovoru za podcast Studio N ističe da ubojica manifestom pokušava objasniti da nema psihički poremećaj, da se ne radi o nasilju radi nasilja, već da se zapravo radi o političkoj borbi, čiji je cilj u ovom slučaju oslobađanje bijele rase.

Denik N i Studio N kao i mnogi drugi mediji odlučili su da ne objave tekst manifesta niti puno ime počinitelja. Charvát kaže da je to jedna od stvari koju napadači žele, bilo da se radi o napadima masovnih ubojica u Novom Zelandu ili Norveškoj njihova motivacija je da im se čuje ime i čita i širi njihovo mišljenje iz manifesta po cijelom svijetu. A glavna poruka im je da je nasilje legitimno, jer smo u ratu i političkoj borbi.

„Ništa se ne događa u vakuumu, događaji ne nastaju iz nule. Vrlo često od takozvanih boraca za slobodu govora čujemo da to nikome ne šteti, ali to nije istina. U pitanju su riječi koje oblikuju ideologije, a ideologije su te koje oblikuju djela. Tu je korelacija sasvim jasna, iako možda nije uvijek jasno mjerljiva. To je opravdana kritika. No, znamo da ogrubljivanje javnog prostora, legitimizacija agresivnih stavova koji dolaze od najviših političkih predstavnika utječu na porast nasilja u društvu, a to možemo dokazati nizom svjetskih istraživanja. Brexit u Velikoj Britaniji odmah je doveo do naglog porasta rasno motiviranih napada. Slične smo rezultate vidjeli nakon što je Donald Trump preuzeo dužnost u Sjedinjenim državama. To je sve povezano. Stvara se okruženje u kojem je nasilje djelomično unaprijed legitimirano“, naglasio je Charvát.

Na pitanje novinara gdje je odgovornost za izgovorene riječi, odgovara da je sve stvar političke kulture – hoćemo li takve stvari prihvatiti ili ne.

„Ne živimo u rezervatima. Queer ljudi su među vama. Idu u redovne škole. Obavljaju obične profesije. Plaćaju poreze. To nije jedinstvena, strana vrsta. Mi smo obični ljudi koji žele živjeti obične živote i imati jednaka prava kao i drugi. Nevjerojatno je da ovo moramo stalno ponavljati. Riječi o zaštiti tradicionalne obitelji i izvještavanje o homoseksualizmu kao inferiornoj orijentaciji čine nas metama. Ne želimo se više bojati“, napisala je Kristina Němcová za portal Alarm u tekstu pod naslovom „Je li identitet razlog za pogubljenje? Samo želimo normalno živjeti“.

Němcová podsjeća da se povorke ponosa održavaju i u zemljama u kojima su LGBT+ osobe već ostvarile jednaka prava, ali da to služi kao podsjetnik, jer nije uvijek bilo tako, a i još uvijek postoje zemlje u kojima je homoseksualnost zločin i ljudi moraju skrivati ​​svoj identitet.

Prijateljica ubijenih mladića Nikola Kišová na svom Facebook profilu napisala je kako se nakon ubojstva Matúša i Juraja boji kao i mnogi drugi u Slovačkoj. Zapitala se treba li izbrisati sve fotografije duginih zastava s interneta i prestati se držati za ruke sa svojom djevojkom ulici. Obratila se i s molbom heteroseksualnim građanima:

„Molim vas, govorite. Mnogi od vas si to možete dozvoliti više od nas. Za većinu vas sigurno mjesto nije samo bar. Homofobija je posvuda. Počinje bezazlenim vicevima o pederima, a pogledajte kako završava. Imajte to u vidu, razgovarajte o tome. Nemojte šutjeti.“

U petak navečer se na glavnom bratislavskom trgu okupilo oko 20.000 ljudi na skupu za osudu mržnje prema LGBT+ zajednici. Prethodno je mnoštvo građana odalo počast ubijenim mladićima pored bara gdje se zločin odigrao. Predsjednica Zuzana Čaputová, premijer Eduard Heger i drugi političari također su sudjelovali u komemoraciji.

„Ispričavam se što naše društvo nije bilo u stanju zaštititi vaše bliske. Ispričavam se što se neki od vas ne mogu osjećati sigurnima u Slovačkoj. Žao mi je što se kao ljudi iz LGBT+ zajednice osjećate neprihvaćenima u Slovačkoj. Pripadate ovdje, vi ste vrijedni članovi našeg društva“, izjavila je na skupu predsjednica Čaputová.

Na predsjedničkoj palači izvješena je zastava duginih boja kao simbol solidarnosti s LGBT+ zajednicom.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu