Poljska je trenutačno prava zvijezda Europske unije, nova članica koja ne samo da se snašla u Uniji, nego je uspjela izbjeći recesiju. Važnu ulogu u poljskom gospodarskom razvoju odigrali su europski fondovi. Između ostalog i zato što su njemačke, francuske i britanske tvrtke jako zainteresirane sudjelovati na natječajima za europske projekte u Poljskoj.
Na čelu poljskog Ministarstva regionalnog razvoja godinama je već ministrica Elżbieta Bieńkowska, poznata kao velika zagovornica jačanja europske kohezijske politike. Rođena je 1964. godine u Katowicama u obitelji radnika na željeznici. Odrastala je u industrijskom gradu Myslowice u Gornjoj Šleskoj, poznatoj po rudnicima uglja, gdje je pratila vrijeme jačanja Solidarnosti. Završila je orijentalistiku u Krakowu, a potom i postdiplomski s područja javne uprave i MBA na području ekonomije u Varšavi. Od 1996. do 2007. radila je u lokalnoj administraciji u Katowicama, gdje je nadgledala razvojne fondove za Gornju Šlesku. U vladu dolazi na poziv premijera Donalda Tuska te ju, iako nije članica nijedne stranke, smatraju jednom od njegovih najbližih suradnika. Ministrica Bienkowska učinila nam se kao najbolja sugovornica o temi korištenja europskih fondova od kojih Hrvatska puno očekuje nakon ulaska u članstvo 1. srpnja.
Hrvatska 1. srpnja ulazi u Europsku uniju te joj se otvara pristup strukturnim i kohezijskom fondu EU-a. Voljeli bismo slijediti primjer uspješne Poljske, a ne Rumunjske koja nema kapaciteta za apsorpciju fondova. Dobro korištenje EU-fondova bitno je i stoga što ih naša vlada vidi kao ključne u ostvarenju svog plana oporavka, kao jedini siguran financijski utjecaj u nadolazećoj godini. Koji biste nam savjet dali?
- Ako bih vam trebala dati jedan savjet, rekla bih – koristite znanje drugih, ali znam da Hrvatska već godinama prati iskustva ostalih zemalja članica, uključujući Poljsku. Mi se sjećamo koliko su nam bili vrijedni svi savjeti kada smo prije nekoliko godina ulazili u Europsku uniju. Zato se danas rado sastajem s predstavnicima hrvatske vlade da bih s njima podijelila dobru praksu i upozorila na poteškoće i potencijalne rizike. Potpisali smo 2011. godine sporazum o suradnji, zajedno realiziramo dva projekta u okviru IPA 2008. Naši stručnjaci iz Ministarstva za regionalni razvoj razgovaraju s hrvatskim partnerima o iskustvima vezanim uz formiranje sustava upravljanja, implementacije i kontrole fondova u perspektivi 2004 – 2006 i 2007 – 2013. Nadam se kako će to Hrvatskoj pomoći da lakše svlada izazove vezane uz članstvo u EU.
Poljska je jedina europska zemlja koja je izbjegla recesiju. Kako ste u tome uspjeli i koja je bila uloga europskih fondova?
Europski fondovi pozitivno utječu na našu ekonomsku situaciju. Ne treba ih trošiti brzo, nego efektivno. Dobro investirana sredstva iz EU-a imaju pozitivan utjecaj na dinamiku rasta BDP-a, povećavaju konkurentnost naše ekonomije, podržavaju razvitak poduzetništva i stvaranje novih radnih mjesta. Kada je 2009. godine cijela Europa bila u recesiji, Poljska je postigla gospodarski rast od goovo dva posto, a polovica toga je zasluga EU-fondova, i stalno održavamo taj pozitivni trend. Sredstva koje dobivamo zahvaljujući kohezijskoj politici otvorila su, između ostalog, 300 tisuća radnih mjesta, od čega je više od 150 tisuća stvorenih u poduzećima koja su osnovale nezaposlene osobe, otvoreno je više od dvije tisuće novih ili moderniziranih laboratorija i istraživačkih centara te napravljeno gotovo 11 tisuća kilometara novih cesta ili moderniziranih cesta. Zahvaljujući europskim fondovima Poljska se razvija brže i stabilnije, a naša postignuća potvrđuju da kohezijska politika stimulira modernizacijske i razvojne procese u cijeloj Europskoj uniji.
Danas, kada do kraja financijske perspektive 2007– 2013 ostaje sve manje vremena, svaki dan nam donosi završetak novih projekata. Svaki od njih je bitan i izuzetan, podjednako onaj veliki kao i onaj manji, bitan s gledišta pojedinog građana općine. Među velike se, između ostalog, ubrajaju investicije u Dolini Lotnicza u Podkarpackom Vojvodstvu (veliki zrakoplovni kompleks i tehnološki park op. a.), izgradnja autoceste A1 ili širokopojasne mreže u istočnoj Poljskoj. Među manjima su primjeri poput onih kada žena nakon rodiljnog dopusta otvori vlastitu tvrtku, sufinanciranja dječjeg vrtića u ruralnim područjima ili kupnje novih autobusa za gradski prijevoz. Mnoge pogodnosti koristimo svakodnevno, a da i nismo uvijek svjesni toga da u su u njihovu nastajanju pomogli europski fondovi.
Kakve ste reforme poduzeli? Je li ključan faktor bila decentralizacija? Tijekom posjeta Hrvatskoj poljski predsjednik Bronislaw Komorowski spomenuo je kako je 55 milijardi eura otišlo na razvoj regija?
Moramo uzeti u obzir da se pojedine države znatno razlikuju i svaka mora naći svoj model koji će dopustiti efektivno korištenje europske pomoći. Poljska je prihvatila decentralizirani model implementacije EU-fondova u kojemu Ministarstvo za regionalni razvoj ima ulogu upravljačkog tijela samo na razini državnih programa. U njihovoj implementaciji, osim toga, sudjeluju javne institucije, uključujući ostala ministarstva. Znatan iznos sredstava bio je usmjeren na lokalnu razinu. Takav decentralizirani sustav vrlo dobro funkcionira u Poljskoj. U okviru sadašnje financijske perspektive 2007 – 2013 vojvodstva (lokalne jedinice) morala su se prvi put samostalno suočiti s ugovaranjem i trošenjem europskih fondova i smatram da su taj zadatak dobro ispunila. Nema sumnje kako samoupravne jedinice znaju najbolje što je potrebno da se potakne razvoj u njihovim regijama. Zato u idućem proračunu želimo još više sredstava usmjeriti na regionalnu razinu. Samouprave će upravljati s gotovo 40 posto iznosa dostupnog Poljskoj i vjerujem da će taj izazov podnijeti.
Što se tiče reforme, naša iskustva pokazuju da sustav implementacije europskih fondova treba biti što fleksibilniji. U Poljskoj smo ga mnogo puta modificirali da bismo ga bolje prilagodili tržišnim uvjetima i očekivanjima poduzetnika ili samouprava. Smatram stoga da je ključ uspjeha fleksibilan pristup i korištenje iskustava drugih. Ta bi dva elementa trebala pomoći Hrvatskoj u formiranju efektivnog sustava za upravljanje fondovima koji uzima u obzir specifičnosti države.
Kako ste postigli stabilnost lokalne administracije?
Danas je posao u upravi atraktivno zanimanje puno izazova, traži mnogo znanja i iskustva. Zbog toga nam nije teško primati mlade ljude, pune energije i ideja. Dajemo im mogućnost razvoja, obuke i stabilnost. Osobe koje se bave tom tematikom u Poljskoj čine vrlo učinkovit tim usredotočen na rezultate. Vrijedi ulagati u ljude, jer oni stoje iza uspjeha fondova.
Unatoč krizi u EU, za razdoblje 2014 - 2020 Poljska će dobiti čak i povećana sredstva?
Kohezijska politika je trenutačno jedina razvojna politika koja utječe na gospodarske procese u cijeloj Europi. Zbog toga me veseli perspektiva dobivanja većih sredstava, ali za punu radost nedostaje nam još odluka Europskog parlamenta. Zadnjih mjeseci aktivno sam se bavila promidžbom fondova među državama neto-uplatiteljima. Uvjeravala sam ih u koristi koje sve države EU-a imaju od podrške tržištu rada i rasta europske ekonomije, njezine inovativnosti i konkurentnosti. Istraživanja jasno pokazuju da svaki euro uložen u države Višegradske skupine daje državama "stare" Unije 61 cent u obliku dodatnog izvoza. Cjelokupna vrijednost tih koristi u razdoblju 2004 - 2015 iznosit će gotovo 75 milijardi eura. Nadam se da će se ti argumenti odraziti u veličini sredstava koja će biti priznata i Poljskoj i Hrvatskoj za godine 2014 - 2020.
Neki kritičari navode da se količina novca za Poljsku povećala jer "stare" članice poput Njemačke na slanje novca u Poljsku gledaju kao na dobru investiciju iz koje izvlače znatnu dobit. Spominju, na primjer, koristi koje su njemačke kompanije ostvarile preko ugovora za nogometne stadione za Euro 2012. Je li uspjeh Poljske zapravo rezultat želje Njemačke da investira u Poljsku i na njoj zaradi?
Novac koji je putem fondova uložen u Poljsku i druge države našeg dijela Europe daje konkretne rezultate: autoceste, uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, istraživačke laboratorije, nove tehonologije i mnogo drugih. Realizacija tih projekata povećava potrebe za robe i usluge, uključujući one koje dolaze iz država neto-uplatitelja. Ta se potražnja odražava u njihovim konkretnim koristima, neizravnima – koje proizlaze iz povećanog izvoza i izravnima – koje su vezane uz ugovore koje realiziraju tvrtke iz tih država. Za nas je to dobro, to je i bitan argument u raspravi o održavanju jake pozicije kohezijske politike u proračunu EU-a. Želimo pokazati da to donosi koristi, ne samo nama, nego svakoj europskoj regiji.
Godinama vodite Ministarstvo regionalnog razvoja. Poznati ste u cijeloj Uniji, ali i u Poljskoj vaše ministarstvo smatraju kao najuspješnije. Koji je vaš recept? Kako ste dobili kompetentno osoblje i, što je još važnije, kako ste ga zadržali u svom ministarstvu?
Ministar je važan, ali je isto tako bitan tim ljudi koji je oko njega. Imam sreće što imam dobre suradnike, ljude koji imaju strast i znanje. Znam ih cijeniti i mislim da je to moj recept za uspjeh. Sama sam više činovnik nego političar. Prije nego što sam postala ministrica radila sam u vojvodskom i maršalkovskom uredu (županijski ured), tako da fondove poznajem s praktične strane, možemo reći "od temelja". Znanje koje sam stekla u poslu na regionalnoj razini danas je vrlo korisno.
Na stranici vašeg ministarstva vidjela sam kako ste kao svoj omiljen dio svijeta naveli područje Balkana. Kakve su vaše veze s ovim krajevima?
U ovom dijelu Europe provodim skoro svaki odmor. U Hrvatskoj sam također bila više puta. Zavoljela sam vašu državu zbog jedinstvene kulture i povijesti, prekrasnih krajolika i zbog sunca koje mi u Varšavi često nedostaje. Zbog toga mi je još draže što će Hrvatska uskoro postati punopravna članica EU-a.