Autobus vozi ravno u našu djecu. Zar uistinu nećemo skočiti pred njega?

Sudbina čovječanstva ovisi o jednom sastanku – koji bi, pritom, mogao propasti. Tako, naprosto, stoje stvari dva dana uoči početka globalnog summita o klimi, koji u nedjelju počinje u Glasgowu. “Naprosto je tako. Nastavimo li po starom, čovječanstvo će patiti”, kazala je ovih dana za euronews.green Christiana Figueres,  bivša klimatska tajnica UN-a, zvijezda globalnog klimatskog summita u Parizu 2015  koju, zbog njezine uloge na tom skupu, zovu “ženom koja je spasila svijet”.

Ovako Figueres opisuje sadašnji trenutak: “Autobus vozi ravno u našu djecu, i mi nemamo druge nego baciti se preda nj.” Ili: “Imamo samo dvije mogućnosti: odustati i odmahnuti rukom: 'Ok, znamo da je kasno'”, ili reći: 'O, Bože, vrijeme nam istječe, moramo se pokrenuti!”

Glasgowski summit možda je posljednja prilika da čovječanstvo učini ovo drugo, i zaustavi zagrijavanje planeta preko granice podnošljive za ljude. Nije, naime, u pitanju “spašavanje klime” ili “spašavanje planeta”, kako se to najčešće govori: u pitanju je - spašavanje čovječanstva. Figueres kaže kako je svjesna da većina ljudi klimatsku krizu ne doživljava toliko dramatično: “Ali”, kaže, “bilo bi dobro da percepcijski jaz o posljedicama klimatskih promjena premostimo što prije”.

Kriza je trostruka, i tvori zastrašujući koloplet prijetnji: kriza klime, koja je posljedica zagrijavanja od nemilosrdne upotrebe fosilnih goriva, a ugrožava osjetljivu klimatsku ravnotežu koja je ljudskoj civilizaciji omogućila da nastane i stasa; kriza bioraznolikosti, u kojoj smo na rubu masovnog izumiranja bez presedana u povijesti čovječanstva; te kriza zagađenja, zbog koje godišnje umiru milijuni ljudi i životinja – a insekte, poput pčela, bez kojih čovječanstvo ne može preživjeti, nećemo posebno ni spominjati.

U Glasgowu je nužno donijeti odluke koje će to srljanje u katastrofu usporiti – usporiti, kažemo, jer mnogo toga više se ne može zaustaviti – i tako, doslovno, spasiti naše unuke i generacije poslije njih.

Summit u Glasgowu poznat je pod kraticom “COP26”. “COP” je akronim od “Conference of the parties”, “Konferencija stranaka”, a brojka označava njihov 26. susret. Stranke su praktički sve države svijeta, potpisnice UN-ove okvirne konvencije o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change, UNFCCC) iz 1992. godine, kojom su se sve nacije obvezale smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi se izbjegle “opasne klimatske promjene”. Od usvajanja Konvencije 1992, države svijeta svake su godine – ili, preciznije, gotovo svake godine – održavale “Konferencije stranaka”, COP-ove, dogovarajući se, vrlo često neuspješno, kako zaustaviti globalno zagrijavanje, što znači, u najvažnijem - korištenje fosilnih goriva, koja omogućuju i održavaju civilizaciju kakvu poznajemo. Dvije od tih konferencija ostale su naročito zapamćene: ona iz Kopenhagena 2009, koja je propala završivši bez dogovora, te COP 21 u Parizu 2015, koja je predstavljena kao globalni uspjeh: ondje je jednoglasno usvojen dogovor da globalno zagrijavanje ne dosegne dva stupnja Celzija, s nastojanjem da ostane ispod 1,5 stupnja. U sporazum je unesena i odredba da će se svijet svakih pet godina okupljati iznova, kako bi pratio ostvarivanje dogovora i usvajao nove odluke: Glasgow je zato trebao biti održan u prosincu prošle godine, ali je pandemija Covida za godinu dana odgodila skup.

Njegovu su važnost, pritom, izrazito naglasila najnovija znanstvena otkrića, iznesena u nedavnom izvještaju UN-ova međuvladinog panela za klimatske promjene (Intergovernmental panel on climate change, IPCC). To UN-ovo znanstveno tijelo izdaje redovite izvještaje – njih šest do sada – o klimatskim promjenama. Posljednji, šesti, objavljen je 9. kolovoza ove godine, otkrivši zastrašujuću sliku: iznesene su pouzdane znanstvene prognoze kako će, nastavi li čovječanstvo kao do sada, globalna temperatura do kraja stoljeća, a možda i ranije, mogla porasti za tri, čak i četiri stupnja. To bi značilo - znanost je pouzdano dokazala – da čovječanstvo neumitno čeka klimatska katastrofa, s velikim dijelovima planeta nenastanjivim i potopljenim morem, možda već u ovom stoljeću. Poslije tog izvještaja, objavljeno je da čovječanstvo ima još deset godina da zaustavi smjer i preusmjeri ga u obrnutom pravcu. I zato je Glasgow životno važan.

Okupit će se ondje, očekuje se, najviša državna izaslanstva više od 120 država: ukupno više od 20 tisuća sudionika – ako ne računamo oko 150 tisuća prosvjednika na ulicama Glasgowa, koji će, o tome nema sumnje, glavni škotski grad u prva dva tjedna studenoga – s pravom! - pretvoriti u najveće prosvjedno poprište što ga je Ujedinjeno Kraljevstvo ikada vidjelo. Na summitu će prva dva ili tri dana sudjelovati mnogi šefovi država i Vlada – među njima, na prva dva dana, i hrvatski premijer Plenković – a bit će otvoren u nedjelju, 31. listopada, zbog Covida dan ranije nego je planirano. Nakon početnog medijskog šušura, predsjednici i premijeri će se razići, s stručna izaslanstva, najčešće predvođena ministrima zaštite okoliša, nastavit će konkretne razgovore, s ambicijom da dogovori budu postignuti do predviđenog kraja konferencije, 12. studenoga. Nitko, međutim, neće zamjeriti bude li sudbina ljudske vrste spašena i koji dan kasnije od predviđenog roka.

Glasgow, dakle, mora osnažiti, potvrditi i konkretno predvidjeti kako postići da globalna temperatura ne poraste više od dva stupnja. To se postiže preko Nacionalno određenih doprinosa (Nationally determined contributions, NDC), dokumenata kojima svaka nacija podnosi svoj plan smanjenja emisija stakleničkih plinova. Dosadašnji ukupan zbroj NDC-ja, kako rekosmo, nedovoljan je: njihov zbroj najavljuje zagrijavanje od katastrofalna tri stupnja, a vjerojatno i više. Zato je pred nacijama zahtjev da na COP26 dođu s revidiranim NDC-ima, kako bi svijet ispunio pariški cilj od najviše 1,5 stupanj zagrijavanja. Da se to postigne, do 2030. emisije stakleničkih plinova treba globalno smanjiti za 45 posto u odnosu na razine iz 2010, a do 2050. potpuno ih obustaviti – cilj od kojega se vrti u glavi.

Jer, daleko smo od toga, predaleko: prema sadašnjim izračunima, nacije su spremne na “odricanja” koja bi emisije stakleničkih plinova, umjesto da ih do 2030. snize za 45 posto u odnosu na 2010. – povisile za 16 posto u odnosu na sadašnje, mnogo više količine! Na toj točki pregovora, u kompliciranu arhitekturu odustajanja od fosilnih goriva ulaze razlike u razvijenosti: dok najrazvijeniji, poput EU, Bidenove Amerike ili Kanade kreću putem radikalnog odustajanja od fosilnih goriva, problem ostaje nedorečena Kina, proizvođači nafte i plina poput Saudijske Arabije, Rusije i Australije, ili zemlje u razvoju, koje zahtijevaju svoje pravo na bogatstvo, poput Indonezije, Malezije, Meksika, Južne Afrike... Brazil, za to vrijeme, vodi bezobzirni predsjednik Jair Bolsonaro, u čijoj državi gori Amazona, i ginu tamošnji aktivistički domoroci kada svoj zavičaj pokušavaju zaštititi od eksploatacije za novac.

Uostalom, sada se već zna: najambiciozniji ciljevi neće biti ispunjeni. Najutjecajnije organizacije i zemlje, poput UN-a i SAD-a, već su priznali da NDC-i neće biti dovoljni da se globalno zagrijavanje održi ispod 1,5 stupnja Celzija. Kad se tome dodaju najave da na summit ne dolaze ruski i kineski predsjednici Vladimir Putin i Xi Jinping, simbolička je poruka i više nego jasna: ta gospoda glasgovski summit ne smatraju vrijednim pažnje. Optimisti kažu kako će biti dobro već i to da se summit ne pretvori u svađu i kaotični razlaz, te da cilj od 1,5 stupnja globalnog zagrijavanja “održi živim”, i to zaobilaznim sredstvima: postupnim odustajanjem od fosilnih goriva, smanjenjem emisija metana i poticanjem vlada da nastave tim putem.

U očajničkim, odvojenim apelima za promjenom, uoči summita ujedinili su se poglavar svjetskih katolika i Greta Thunberg, zaštitno lice globalnog pokreta mladih koji zahtijeva spas za čovječanstvo. Papa, koji je bio najavio dolazak u Glasgow ali se ipak ograničio na snimljenu poruku objavljenu u petak, 29. listopada, pozvao je političare da u glavnom gradu Škotske donesu “radikalne odluke”. “Buduće generacije trebaju konkretnu nadu”, kazao je Papa u poruci snimljenoj za BBC. “Klimatske promjene i pandemija Covida pokazali su našu ranjivost i pokrenuli brojne sumnje i brige o našim gospodarskim sustavima i načinu na koji organiziramo svoja društva. Izgubili smo sigurnost, bespomoćni smo; izgubili smo kontrolu nad vlastitim životima. Krhki smo i preplašeni”, kazao je Pontifeks.

Sadašnje sukcesivne krize u zdravstvu, okolišu, gospodarstvu i opskrbi hranom “duboko su međupovezane”, i “predviđaju splet savršenih uvjeta koji mogu pokidati spone što naša društva drže na okupu”, upozorio je. “Te nas krize podsjećaju da moramo odlučivati, radikalno odlučivati, što nije uvijek lako. Ali, teški trenuci poput ovoga predstavljaju i prilike, koje ne smijemo propustiti.”

Greta Thunberg, zajedno s mladim aktivistkinjama iz Ugande i Poljske

Vanessom Nakate i Dominikom Lasotom, objavila je istog dana, u petak, globalni apel s porukom sličnom Papinom pozivu, ali dramatično drukčije intoniranom.

“Izdaja”, prva je riječ u apelu tri djevojke, koje govore u ime naše djece. “Tako mladi diljem svijeta opisuju promašaj naših vlada da prekinu ugljične emisije. A nije se tome ni čuditi”, kažu. Jer, “svjetlosnim smo godinama daleko od ključnog cilja od 1,5 stupnja, a vlade i dalje troše milijarde na fosilna goriva. I to nije vježba: milijuni će umrijeti jer je planeta devastirana – užasavajuća budućnost koju stvaraju, ili izbjegavaju, vaše odluke. Vi imate moć da odlučite”, poručile su djevojke političarima u Glasgowu.

Mladi zahtijevaju: prepoloviti globalne emisije do 2030; odmah okončati sva nova ulaganja u fosilna goriva; objaviti ukupne ugljične emisije, a ne baviti se “kreativnim izračunima”; odmah donirati sto milijardi dolara koje su obećali za najranjivije zemlje te stvoriti nove fondove za klimatske katastrofe; stvarati zelena radna mjesta, zaštititi najranjivije, i klimatskom akcijom smanjivati nejednakost.

“Suočenima s nemarom, strašno nam je teško sačuvati nadu”, poručile su predstavnice naše djece. “Ali naša je nada u ljudima – u milijunima nas koji ustajemo. Nada je u marševima, nepokolebljivoj odlučnosti da nastavimo borbu, u našim drhtavim glasovima dok moćnicima govorimo istinu. Nada je u akciji hranjenoj ljubavlju prema čovječanstvu, i ovoj našoj divnoj Zemlji. Ona nas čini apsolutno uvjerenima da možemo. I moramo. Zajedno.”

Summit u Glasgowu počinje u nedjelju. Odlučite što ćete: autobus vozi ravno na našu djecu.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu

autobus-vozi-ravno-u-nasu-djecu-zar-uistinu-necemo-skociti-pred-njega-7618-10352.jpg

Globalni klimatski summit u Glasgowu, koji počinje u nedjelju, mogao bi prerasti u sudbonosan susret – za dobro ili za zlo. : “Imamo samo dvije mogućnosti: odustati i odmahnuti rukom: 'Ok, znamo da je kasno'”, ili reći: 'O, Bože, vrijeme nam istječe, moramo se pokrenuti!”
Globalni klimatski summit u Glasgowu, koji počinje u nedjelju, mogao bi prerasti u sudbonosan susret – za dobro ili za zlo. : “Imamo samo dvije mogućnosti: odustati i odmahnuti rukom: 'Ok, znamo da je kasno'”, ili reći: 'O, Bože, vrijeme nam istječe, moramo se pokrenuti!”