Dežulović trolovima: “Naučite se već jednom prihvatiti posljedice za javno izrečenu riječ”

Dok sam prije trideset godina u kolektivnom koncentracionom logoru opkoljenog Sarajeva čekao da napokon završi opsada, na pamet mi nije padalo da ću trideset godina kasnije, danas, opet osjećati miris sukoba, i pozivati ljude – nemojte jedni druge opet da ubijamo, dajte da sjednemo, da razgovaramo. A dok smo to sada opet prisiljeni govoriti, iz hrvatske liberalne demokracije u mojoj se državi zalažu za etničku demokraciju. Rekao je to u četvrtak navečer u Dubrovniku sarajevski redatelj Dino Mustafić govoreći na tribini “Sveta misao”, prvoj od tri večeri “Proljetnog Rebedua”, razgovora i promocija koje ovog vikenda u Dubrovniku organizira aktivistički kolektiv “Rebedu”.

“Rebedu” je nastao u Dubrovniku, a okupio ga je tamošnji aktivist i umjetnik Pero Mrnarević. Ime je kratica od engleskog “Rebellious Education” - “Pobunjeničko obrazovanje” - a simbol, crvena zastava s “lastinim repom”, preuzet je od pomorskog simbola za prijevoz opasnih tereta na brodovima, pa ime i simbol sugeriraju alternativu i radikalnu kritiku.

Tako je “Rebedu” ove godine u Dubrovniku okupio novinare i intelektualce iz regije i inozemstva čija imena simboliziraju otpor narativima glavne struje u njihovim društvima i sredinama: novinarku i bivšu glasnogovornicu Haškog suda Florance Hartmann, Viktora Ivančića, Borisa Dežulovića, Sinana Gudževića, Dina Mustafića i druge. Oni će u tri večeri, uz moderaciju Pere Mrnarevića, razgovarati o najaktualnijim temama vremena – solidarnosti i diskriminaciji, slobodi,  cenzuri i autocenzuri, ratu i propagandi, prosvjetiteljstvu i opskurantizmu.

Prva večer, naslovljena “Sveta misao”, protekla je u raspravi o cenzuri i autocenzuri te njihovome društvenom utjecaju. Aktualno, naročito u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu i njezinog odjeka u svjetskoj javnosti, Dino Mustafić ustvrdio je kako “svaka intelektualna rasprava pada u vodu kad se ruše gradovi i ubijaju djeca”.

“U javnom prostoru postoje takve granične situacije,  u kojima ste dužni da kažete na čijoj ste strani. Nemam naprosto više živaca raspravljati o razlozima i motivima kad se gradovi ravnaju u prah”, kazao je Mustafić koji, što se Bosne i Hercegovine tiče, ne gaji više nikakve iluzije. “U BiH je i Ustav diskriminatoran. Nismo jednaki pred zakonom. I vaša kandidatura na izborima, kao i vaše glasanje, ovisi o tome tko se i otkud ste”, podsjetio je Mustafić. Istodobno, ekonomija je potpuno urušena: “Nemamo, eto, više ni sarajevsku 'Drinu'. Ostali smo i bez cigara. Nemamo više šta ni popušit'”, karakteristično bosanski poentirao je Mustafić.

Boris Dežulović ispričao je više detalja o nedavno objavljenoj vijesti da je tužiteljstvo podnijelo optužnice protiv šestorice verbalnih nasilnika koji su mu, zbog sada već znamenitog teksta “Jebo vas Vukovar“, prijetili smrću na Facebook portalu Velimira Bujanca.

Bilo mu je to, kaže, prvi put u životu da je prijavio prijetnje, a učinio je to tek nakon što je njegov susjed iz dalmatinskog seoceta u kojemu živi na Facebooku objavio njegovu adresu. “Samo sam s Bujančevog FB profila odabrao šezdeset prijetnji smrću, i odnio ih u policiju. Ondje sam razgovarao s dva pandura iz Imotskog, koji su toliko korektno obavili svoj posao, da je Hrvatska u tom kratkom trenutku izgledala kao uređena država. Štoviše, jedan od njih mi je rekao:  'Jebenti, ja san pandur iz Imotskog, pa san razumija šta si tija reć' s tim 'Jebo vas Vukovar', pa šta sad ovi oće...?”

Ali, ni to nije prošlo bez legalističkih bizarnosti. Policajac je Dežulovića pitao boji li se, na što je ovaj odgovorio niječno. E, kad je tako, žao mi je, ali nemamo slučaj, konstatirao je policajac. Kako nemamo? Pa, ako se ne bojiš, nemamo zakonski temelj zbog kojega bismo nekoga gonili, odgovorio mu je čuvar zakona. Tada su pronašli kompromis, koji nije bio ništa manje opravdan: Dežulović se možda uistinu nije bojao, ali su zato njegova obitelj i susjedi, među kojima ima i male djece, bili itekako uznemireni, pa je policija njihov nemir mogla iskoristiti kao povod za istragu. I jest: Dežulović je prije nekoliko dana dobio obavijest da je protiv šestorice trolova podignuta optužnica, a njega u policiji čeka i CD sa snimkom njihova saslušanja.

“Sad kukaju da nisu ozbiljno mislili, da su se oni to, kao, 'zajebavali'”, primjećuje Dežulović. “E pa”, nastavlja, “smisao je moje prijave da ljudi počnu shvaćati odgovornost za javno izrečenu i napisanu riječ. Ako mi novinari cijeloga života odgovaramo za ono što smo napisali, a to tako i treba biti, pa dajte se već jednom naučite da morate biti spremni prihvatiti posljedice ako ženi kažete da ćete je silovati, ili čovjeku da ćete mu zapaliti kuću. Naprosto, nije ni lijepo ni pristojno ljudima prijetiti smrću”, strpljivo je objašnjavao Dežulović.

“Proljetni Rebedu” nastavlja se večeras, promocijom knjiga Viktora Ivančića “Radnici i seljaci” te “Zlomovina”, na kojoj će, uz autora, govoriti Sinan Gudžević i Boris Dežulović. U subotu će biti održana tribina “Na granici humanosti”, o izbjeglištvu i solidarnosti, a govorit će Florance Hartmann te filozofi i vijećnici gradskih vijeća Zadra i Rijeke Marko Vučetić i Nebojša Zelič.

dezulovic-trolovima-naucite-se-vec-jednom-prihvatiti-posljedice-za-javno-izrecenu-rijec-7679-10428.jpg

Dino Mustafić, Boris Dežulović, Pero Mrnarević i Viktor Ivančić
Dino Mustafić, Boris Dežulović, Pero Mrnarević i Viktor Ivančić
Foto: 
Boris Pavelić