Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
"Ljudi se neodgovorno odnose prema načinu upravljanja javnom institucijom. Treba nam puno više odgovornosti nego što smo je imali do sada", rekao je profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Dean Duda
Dosta je više! Očito su tako odlučili profesori zagrebačkog Filozofskog fakulteta najavljujući mogućnost odlaska u štrajk da bi zaštitili ostatke ostataka institucija koje su urušili prethodna i sadašnja vlast na Fakultetu, uz svesrdnu pomoć Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.
U ništa boljoj poziciji nisu ni profesori s Hrvatskih studija s obzirom na nedavno redefiniranje pravne pozicije HS-a.
"Ovo je borba dobra i zla na Sveučilištu i samo treba pronaći ljude koji imaju malo kičme da se tome odupru i međusobno surađuju kako bi pobijedili nasilje koje je zavladalo", jedna je od poruka s tribine "Skeptici u Saxu" održane u petak u prepunom zagrebačkom klubu Sax.
Organizatori su krenuli ambiciozno pokušavajući privući sugovornike koji će odgovoriti na ključna pitanja: Postoji li rješenje situacije na Sveučilištu u Zagrebu? Tko zapravo upravlja Sveučilištem? Prijeti li opća blokada FFZG-a? Kakva je budućnost Hrvatskih studija i njihovih studenata? Svima su puna usta STEM-a, ali razvija li se ono i kako uopće na Sveučilištu u Zagrebu?
Pokazalo se, međutim, da se nitko od vodećih ljudi Sveučilišta i Filozofskog fakulteta nije odazvao, pa su svoja stajališta objašnjavali "pobunjeni" profesori – redom: Blaženka Divjak, redovita profesorica u trajnom zvanju iz matematike na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (1), Dean Duda, redovni profesor na FFZG-u na Katedri za teoriju književnosti i kulture (2) i Pavel Gregorić, izvanredni profesor filozofije na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studija (3), uz moderiranje Borisa Jokića, pedagoga i sociologa, široj javnosti poznatoga kao voditelj reforme obrazovanja u Hrvatskoj, "Kurikularne reforme" (4). A uz neodazivanje nijednog od ključnih aktera prozivanih na ovoj tribini - pa tako nije bilo ni rektora zagrebačkog sveučilišta, ni dekana zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ali su zato bili studenti. Njih gomila.
Na pitanje kako vidi stanje na Sveučilištu, Duda je citirao Kemala Montena, koji je govoreći o Bosni i Hercegovini, kazao da "ništa od nje ne vidi". "Interesna grupa feudalnog mentaliteta kojoj ovakvi dekani moraju biti upravljači, sklona je napraviti sve samo da bude po njihovom", rezimirao je Duda, cinično naglasivši da je stanje na FF-u sve bolje s obzirom na to da nije potpisan ugovor s Katoličko-bogoslovnim fakultetom, da je bivši dekan Vlatko Previšić u mirovini, ali i da rektor – sudeći po medijskim napisima – ide u Petrinju.
"Ne odustajemo", kazao je, "od borbe za ispravljanje demokratski vođenih institucija koje će raditi po proceduri. Inzistirat ćemo na tome."
Prozvao je dekana FF-a i dio sastava Fakultetskog vijeća zbog napuštanja sjednice Vijeća neki dan, čime se pokušalo spriječiti donošenje odluka ključnih za funkcioniranje Fakulteta. "Drago mi je da nas je sve više i da nam iz dana u dan prilaze novi ljudi. Međutim, da bi se ta zgrada Sveučilišta počela tresti, treba nas više. Hrvatski studiji, posebno studenti, dali su svoj doprinos. U sinergiji možemo doći do toga što Sveučilište treba biti kako bi se spriječilo akademsko plemstvo u međusobnoj podjeli, s obzirom na to da u takvom odlučivanju nema ni naznake demokracije", istaknuo je Duda, nazvavši trenutnu vlast na FF-u "kvislinškom".
Kazao je i da su danas provedene konzultacije sa sindikatom oko mogućeg štrajka u koji bi se uključili i neki odsjeci koji do sada nisu bili uz Inicijativu za Filozofski.
Govoreći o dosadašnjim upravama FF-a, rekao je kako se one mijenjaju već 20 godina, a da nitko izvan određenoga kruga nije uspio doći u taj "povlašteni krug". "Ljudi se neodgovorno odnose prema načinu upravljanja javnom institucijom. Treba nam puno više odgovornosti nego što smo je imali do sada", zaključio je Duda.
Blaženka Divjak kazala je da negativnu javnu recepciju Sveučilište treba "zahvaliti" samom sebi budući da se već po njihovim web-stranicama vidi kako se podržavaju isključivo rektor i rektorski kolegij. Prozvala je zagrebačko sveučilište, koje jedino u Hrvatskoj nije uzelo STEM-područje kao jedno od prioritetnih (od njih 70-ak u Rektoratu svi su glasali protiv, uz dvoje suzdržanih), da se bavi viškom papirologije, manjkom suštine i prepuštanjem sadašnje vlasti.
"Kako objasniti da unatoč svim odredbama ekonomski fakulteti upišu dva puta više studenata nego što su smjeli upisati, a da nitko ne reagira. Valjda zato danas zagrebački Ekonomski fakultet ima 12 tisuća studenata", objasnila je, založivši se za kvalitetnije upravljanje.
"Kako je moguće da rektor sam sebi otvori radno mjesto u Petrinji?" upitala je uz glasno negodovanje studenata. Također je prozvala dosadašnje voditelje Studentskog zbora, koji su, gle čuda!, pronašli radno mjesto kod profesora i na fakultetima na kojima su bili.
Pavel Gregorić s Hrvatskih studija podsjetio je da je taj studij osnovan 1992. godine isključivo iz ideoloških pozicija, ali da je u međuvremenu, još 2000., napravio bitan iskorak, koji su pozitivnim ocijenili i sveučilištarci iz Engleske. Unatoč činjenici da su imali iste obaveze kao i fakulteti, jednostranom odlukom iz rektorske centrale Hrvatski studiji, koje pohađa 1500 studenata i 92 zaposlenih, bez ikakva su razloga blokirani s tendencijom da postanu udjel.
"Na naše protivljenje", ističe Gregorić, "tek nam je službeno poručeno da će se promijeniti zakon!?" Tako su Hrvatski studiji postali odjel koji čeka zapošljavanje i promaknuća više desetaka ljudi o čijoj će sudbini sada odlučivati 'podobni' kadrovi, s obzirom na to da su oni koji razmišljaju drukčije isključeni iz Znanstveno-nastavnog vijeća u koji su, u međuvremenu, ušle dvije bibliotekarke i Mislav Ježić, čovjek vrlo blizak rektoru Damiru Borasu.
(1) Blaženka Divjak, redovita profesorica u trajnom zvanju iz matematike na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, koja se pored matematike istraživački bavi temama strateškog odlučivanja u visokom obrazovanju i znanosti. Rođena je 1967. u Varaždinu, a doktorirala je matematiku na PMF-u u Zagrebu 1998. U periodu 2010-2014 bila je prorektorica za studente i studije te zadužena za upravljanje kvalitetom na Sveučilištu u Zagrebu, a 2014. kandidatkinja za rektoricu Sveučilišta u Zagrebu (u posljednjem krugu glasanja na Senatu je tijesno izgubila od sadašnjeg rektora Borasa). Aktivna je u području međunarodnih projekata te je vodila 10-tak međunarodnih projekata, a sudjeluje kao evaluatorica u ocjenjivanju kvalitete europskih sveučilišta, agencija za kvalitetu u visokom obrazovanju te u međunarodnim znanstvenim panelima. Članica je Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala RH od 2014, a ljetnom semestru 2015. bila je gostujuća znanstvenica na Sveučilištu Edinburgh u Škotskoj.
(2) Dean Duda, redovni profesor na FFZG-u (Katedra za teoriju književnosti i kulture). Rođen je u Puli 7. listopada 1963. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao komparativnu književnost i filozofiju, gdje je 1992. magistrirao i 1997. doktorirao. Na Odsjeku za komparativnu književnost radi od 1990. Zanima se književnom teorijom, kulturalnim studijima, popularnom kulturom, kulturom putovanja, poviješću i teorijom pripovjednih žanrova.
(3) Pavel Gregorić, izvanredni profesor filozofije na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studija. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Oxfordu. Usavršavao se na Central European Universityju u Budimpešti, Humboldt–Universität u Berlinu, te na Sveučilištu Berkeley u SAD. Organizirao je, sudjelovao i izlagao na brojnim znanstvenim skupovima inozemstvu i u Hrvatskoj te je objavio veći broj znanstvenih i stručnih članaka u vodećim inozemnim časopisima. Sudjelovao je u radu tri domaća i jednog inozemnog znanstvenog projekta. Član je više domaćih i međunarodnih filozofskih udruženja i dobitnik dvije nagrade za svoj rad. Znanstveni interesi: antička filozofija, rana novovjekovna filozofija, filozofija uma, povijest i filozofija znanosti.
(4) Boris Jokić jedan je od najpoznatijih aktualnih hrvatskih pedagoga i sociologa. Njegovo ime je široj javnosti postalo poznato kada mu je dodijeljeno vodstvo refrome obrazovanja u Hrvatskoj, "Kurikularne reforme". Godine 2016. Jokić se usprotivio pokušajima Vlade da izmjeni projekt reforme, a njegov otpor rezultirao je rušenjem cijelog projekta i Jokićevom smjenom s mjesta voditelja reforme, što je dovelo do masovnih prosvjeda diljem Hrvatske, kojima se podržavao Jokić i njegova vizija Reforme. Boris Jokić rođen je 1976. godine u Zagrebu. Nakon osnovne škole, koju je završio u rodnom gradu, upisao Klasičnu gimnaziju, također u Zagrebu. Četvrti razred srednje škole polazio je u Americi, točnije u Zapadnoj Virginiji, gdje je i maturirao. Nakon mature vratio se u Zagreb, gdje je upisao Filozofski fakultet i počeo sa studijem psihologije. Istovremeno je upisao studij ekonomije, te je paralelno išao na dva studija. Na Filozofskom fakultetu je magistrirao, a na Ekonomskom došao do četvrte godine. Nakon diplome na zagrebačkom sveučilištu, Jokić je upisao i magisterij na Sveučilištu u Cambridgeu. 2002. godine postao je znanstveni novak. 2005. godine doktorirao je na istom sveučilištu i to na temu religijskog obrazovanja u Hrvatskoj. 2009. godine tu temu je proširio u svojoj disertaciju koja je govorila o religiji u hrvatskom osnovnoškolskom obrazovanju. Ova disertacija također je obranjena na Cambridgeu.
Skeptici u pubu (ili kraće, “Skeptici”) druženje je znanstvenika, skeptika, humanista, sekularista i svih drugih ljudi koji vole znanost i cijene kritičko razmišljanje. Ova druženja daju priliku da se raspravlja o raznim temama i izmjenjuju ideje u opuštenom okruženju. Cilj je da se kroz zabavu promiče (znanstveni) skepticizam, znanstveni pristup i racionalnost. Događaj je međunarodnoga karaktera, i izvorno je osmišljen 1999. u UK.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu