Hakeri srušili web-stranicu Spomen područja Jasenovac

Nije to slučajno. Naravno da nije slučajno. A, kažu, nije ni prvi put. Uvijek negdje pred ove proljetne dane, kada se obilježava stratište u logoru Jasenovac od 1941. do 1945. godine, krenu napadi. Ima i verbalnih, ima i fizičkih, ima i onih putem mobitela ili e-maila, a u zadnje vrijeme i onih internetskih, hakerskih. Cilj su ovaj put ispunili. Uspjeli su blokirati web stranicu Javne ustanove spomen područja Jasenovac. Kako doznajemo, napadi traju već nekoliko dana i s obzirom na to da se stranica uspije postaviti tek na nekoliko trenutaka nakon čega odmah bude srušena, nije očito riječ o izoliranom incidentu, nego sustavnom radu s ciljem sprečavanja prezentacije podataka o ubijenima u jasenovačkim logorima.

Stranica nije bila dostupna ni danas, kada se obilježavalo 70 godina od pokušaja proboja logoraša, koji je predvodio Sinjanin Ante Bakotić, koji je i sam smrtno stradao. Od njih 600 proboj je preživjelo, kažu podaci, 106 zatočenika. Isti dan, tek koji sat poslije, u proboj su krenuli i zatočenici iz Kožare. Od njih 176 spasilo ih se samo 11. Sve zajedno je pokraj Save život izgubilo više od 83.000 ljudi od kojih najviše Srba, Roma, Židova, Hrvata koji su se suprotstavljali ustaškom režimu i drugih. Tijekom dana nismo uspjeli doći do ravnateljice Spomen područja Jasenovac Nataše Jovičić, čije je imenovanje za posebnu savjetnicu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović nedavno najavljeno.

U Kući ljudskih prava održana je i konferencija za novinare u povodu obljetnice proboja. "Hrvatska službena politika sjeti se svojih antifašističkih temelja samo u trenucima kada strahuje od reakcije svijeta, dok se na domaćem terenu marljivo radi na revizionističkim planovima kojima se umanjuju ili čak i negiraju fašistički zločini", jedan je od zaključaka konferencije koju su u Kući ljudskih prava održali predstavnici Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Srpskog narodnog vijeća, Centra za mirovne studije i Građanskog odbora za ljudska prava. Upozorili su na način na koji se zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti odnose prema preživjelim zatočenicama i zatočenicama ustaških koncentracijskih logora, Javnoj ustanovi Spomen područje (JUSP) Jasenovac i prema nasljeđu Drugog svjetskog rata.

Kako je kazala Vesna Teršelič, voditeljica Documente, datum održavanja konferencije nije slučajno odabran jer je na današnji dan 1945. godine organiziran proboj zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac. "Danas se sjećamo svih preživjelih zatočenika i zatočenica logora, dok godinama svjedočimo relativizaciji, pa čak i negiranju zločina", kazala je Teršelič.

Prema Draganu Markovini iz Srpskog narodnog vijeća, to se ne događa slučajno. "Ne postoji nikakav razlog neisplata opskrbnina, bez obzira na krizu. U pitanju su ideološki razlozi", ustvrdio je Markovina propitujući stavove formalno lijevo-liberalne vlade koja bi trebala biti svjesna antifašističke baštine Hrvatske.

Posebno je cinična, složili su se svi, odluka predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović da uvede savjetnicu za holokaust. "To je ciničan stav koji poručuje da je genocid napravljen samo prema Židovima iako je Jasenovac bio logor na području NDH u kojemu su najviše ubijani Srbi, a onda Židovi, Romi ili Hrvati antifašisti", kazao je Markovina.

Upravo je Jovičić bila žrtva revizionističkih stavova kada su joj 1. prosinca 2013. u razmaku od 15 minuta stigle dvije prijeteće poruke putem elektroničke pošte: jedna anonimna s prozivkama za antihrvatstvo i izdaju, sa slikom metka i prijetnjama likvidacijom, a druga sa sličnim uvredama, prozivkama i potpisom Josipa Miljka, predsjednika HČSP-a, koji je i javno potvrdio autentičnost poruke. Uz kaznenu prijavu JUSP-a Jasenovac, prijavu su podnijeli i Centar za mirovne studije, Građanski odbor za ljudska prava i Documenta. Općinsko državno odvjetništvo Kutina konstatiralo je da nije riječ o kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju, pa je ravnateljica kazneni progon morala nastaviti sama. Teršelič je stoga naglasila da je potrebno obrazovati pravosuđe koje očito ne shvaća da fašizam kuca na vrata.

Stoga je Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, uputio opomenu: "U vrijeme Weimarske republike dogodilo se oko 337 političkih ubojstava. Od toga je od ekstremne desnice stradalo oko 310 ljudi, a od ekstremne ljevice 27. Prosječna kazna pripadnicima ljevice za ubojstva iznosila je 10 godina zatvora, a desnice tri mjeseca. Ti statistički podaci govore ne samo o pristranosti sudstva, nego je dovoljno podsjetiti što se dogodilo nakon propasti Weimarske republike i tko je nakon toga došao na vlast." Više možete pročitati ovdje

Tijekom dana Spomen područje posjetila je i predsjednica Republike. "Upravo u ovim trenucima, na današnji dan prije 70 godina, počeo je proboj iz jasenovačkog logora. Poklanjam se žrtvama i iskazujem duboko poštovanje prema ljudima koji su ovdje mučeni i ubijeni. To su ljudi koji imaju svoja imena i prezimena, koji su imali svoje obitelji i domove, svoj identitet, svoje želje i nade, svoje snove, sve ono što svaku osobu čini neponovljivom. Kao predsjednica Republike Hrvatske i kao čovjek bezpridržajno osuđujem zločine mučenja i ubijanja koja su se ovdje događala. Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskoga naroda za svojom državom. Ovo je stratište opomena i našem vremenu da odlučno čuvamo stečevine slobode, demokracije, ljudskih prava i uvažavanja različitosti. Republika Hrvatska s pravom se ponosi svojim postignućima u zaštiti ljudskih i manjinskih prava. Kako bismo tu visoku razinu sloboda očuvali i unaprjeđivali, posebice je važno odgajati i obrazovati mlade u ispravnom shvaćanju demokracije, za istinski humanizam, za društvo u čijem će središtu uvijek biti čovjek u svojoj neponovljivosti i jedinstvenosti," upisala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u knjigu dojmova.

Izjavom se javio i bivši predsjednik Stjepan Mesić: "Prije punih sedam desetljeća skupina logoraša pokušala je očajnički proboj iz zloglasnog ustaškog koncentracionog logora u Jasenovcu. Većina je izginula, ali njihova nesalomljiva želja za slobodom, kao i patnje što su ih iskusili oni i deseci tisuća ubijenih, više od 80.000 poimence utvrđenih, u prethodnim godinama, zaslužuju da na njih, kao bivši predsjednik Republike Hrvatske i počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista, podsjetim s dužnim pijetetom. Zaslužuju da ih se ne zaboravi, da ih se ne negira i da im se oda počast. Zaslužuju da se kaže tko su oni bili: Srbi, Židovi, Romi, veća skupina Slovenaca, među njima i katolički svećenici i Hrvati koji su se usudili imati viziju Hrvatske, različitu od one što ju je terorom i ubojstvima ostvarivao tadašnji režim. Zaslužuju da se kaže tko ih je zatvarao, mučio i ubijao: ustaška vlast koja se sakrivala iza hrvatskoga imena, a koja je, sramno prepustivši fašističkoj Italiji dobar dio zemlje i prigrabivši veći dio Bosne i Hercegovine, preuzela upravljanje zločinačkom tvorevinom, kvislinškom para-državom NDH na bajonetama naci-fašističkih okupatora. Ista ona vlast koja je odbijala kapitulaciju i nakon što je Rim prešao na stranu Saveznika, a Berlin bezuvjetno kapitulirao. Žrtve jasenovačkog genocida, jer to jest bio genocid, kao i žrtve svih drugih ustaških logora, a bilo ih je više od 60, muškarci, žene, djeca i starci za koje bi nas neki danas htjeli uvjeriti kako su svi radili protiv hrvatske države i u logoru dobro živjeli, čak izvodili i operetne predstave, svi oni zaslužuju da ih se trajno pamti. Zaslužuju da im se odaje počast, uz istodobnu jednoznačnu osudu njihovih mučitelja i krvnika. A ne zaslužuju da ih se zloupotrebljava u dnevno-političkim prepucavanjima, ili u svrhu stjecanja jeftinih političkih poena. Dan proboja zatočenika Jasenovca dan je kada demokratska Hrvatska mora bez i najmanje zadrške potvrditi ono što piše u njezinome Ustavu, naime da se zasniva i na temeljima antifašizma. Samo to, ali ništa manje od toga."