Je li "hitrorez" Europske komisije priprema terena za TTIP?

Europska komisija izašla je s novom inicijativom o "uklanjanju birokratskih prepreka" iz buduće i postojeće europske regulative. U prijedlogu nazvanom "Bolja regulacija za bolje rezultate", koji je poslala Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Odboru za ekonomiju i socijalu te Odboru za regije, Komisija predlaže osnivanje šesteročlanog odbora stručnjaka, od čega bi trojica bila vanjska, koji će češljati svaki budući i sadašnji zakon u potrazi za "preprekama" i njihovim uklanjanjem.

Inicijativu su, za razliku od Europske komisije, za Forum.tm komentirali eurozastupnici iz Hrvatske.

Iznenađujući zaokret ulijevo pokazuju u SDP-u. Biljana Borzan iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu te članica SDP-a čiji stranački šef Zoran Milanović kao hrvatski premijer bezuvjetno podržava kontroverzni Transatlantski trgovački sporazum između EU-a i SAD-a (TTIP), upitala se: "Je li to priprema za regulatornu suradnju sa SAD-om, koja se planira u TTIP-u? Tko bira vanjske članove potencijalnog odbora, po kojem kriteriju i na koliko dugo?" Upozorava da ovaj pristup ne vraća ovlasti nacionalnim vladama nego ih koncentrira u Komisiji, i to u rukama tijela nad kojim nema demokratske kontrole.

Oni koji po ekonomskoj logici drže desnu stranu, pozdravljaju ovu inicijativu kao dobrodošlu, pa tako HDZ-ova Ivana Maletić, zastupnica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati), kaže da je u Europskom parlamentu i drugim institucijama EU-a regulatorni okvir jedna od čestih tema, jer se broj propisa zadnjih nekoliko godina znatno povećao te se često znaju čuti kritike da su propisi postali prepreka, a ne poticaj razvoju.

Jozu Radoša iz Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati i Kluba zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu, inicijativa podsjeća na famozni "Hitrorez" bivšeg premijera Ive Sanadera, koji se, doduše neuspješno, htio obračunati s prevelikom normizacijom.

"Bolja regulacija je svakako potrebna i Europskoj uniji i pojedinim državama članicama. To je ono što je Sanader počeo kao 'Hitrorez', ali ništa nije učinio. Cijeli projekt je vrlo zahtjevan i sigurno će doživjeti promjene. ALDE-grupa u EP-u ima svoj zasebni dokument kojim razrađuje taj projekt", kaže Radoš.

Slično misli i Marijana Petir iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati) - Hrvatske seljačke stranke, koja smatra da je u interesu svih građana EU-a donošenje propisa koji će biti provedivi te koji neće građanima i gospodarskim subjektima predstavljati nepotreban teret zbog kojeg izostaju pozitivni učinci. "U tom smislu smatram da je važno i potrebno raspravljati o načinu na koji se to može ostvariti, pri čemu treba uzeti u obzir ovlasti Europske komisije, Parlamenta i Vijeća, koji moraju tražiti rješenja najbolja za građane, što uključuje i poštovanje njihovih prava", kaže Petir.

Budući da Komisija prečesto upotrebljava pojam "uklanjanje prepreka" kombiniran s poduzetništvom, znak za uzbunu upalio se u mnogim civilnim udrugama koje u toj kovanici vide daljnje srozavanje socijalnih i radničkih prava optužujući Komisiju da je zahtjevom za većom deregulacijom po tko zna koji put stala uz poslovnjake. Komisija se u nacrtu, valjda očekujući kritike, ograđuje od takvih ocjena, pa navodi: "Bolja regulacija nije vezana uz 'više' ili 'manje' regulacije Unije niti je u pitanju deregulacija ili umanjenje prioriteta u nekim politikama koje smatramo važnima: socijalna i okolišna zaštita te temeljna prava."

Maletić misli slično: "Možda se u komunikaciji s javnošću često naglašava 'stvaranje povoljnog poslovnog okruženja', pa zato dojam da je riječ o uklanjanju prepreka biznisu, ali to nikako nije isključivi cilj ove aktivnosti iz političkih smjernica Komisije, koja je sveobuhvatna i sagledava ne samo ekonomske nego socijalne, ekološke i druge aspekte propisa vodeći posebno računa o pravima građana EU-a koja proizlaze iz europskih vrijednosti i politika."

Radoš smatra da je cilj inicijative pojednostavljenje svih upravnih postupaka, a ne samo onih koji se tiču poduzetništva. "No budući da je EU u dugoj gospodarskoj krizi, u obrazloženjima inicijative posebno se naglašavaju prepreke poslovanju", kaže Radoš i dodaje da ovaj projekt svakako ne bi smio dovesti do smanjenja dosegnutih prava, od socijalnih, ekoloških i zdravstvenih te prava potrošača do prava na informaciju.

Borzan podsjeća da je u vrijeme predstavljanja svoje vizije Komisije, njezin sadašnji predsjednik Jean Claude Juncker podijelio resore, pri čemu je bilo jasno da mu je prioritet ekonomija.

"Junckerova 'Komisija zadnje šanse' ustrojena je s jednim glavnim zadatkom - uvjeriti građane i države članice da im se isplati biti u Uniji“, kaže Borzan. To je, kaže, rezultiralo time da Komisija želi što više deregulirati, pogotovo u poljima vezanima uz biznis, a i glavni zadatak njegova prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa je "bolja regulacija".

Pri tome Borzan niže primjere Junckerovih odluka koje idu na ruku biznisu. Tako je jedan od prvih njegovih poteza bilo premještanje sektora medicinskih proizvoda i lijekova iz resora povjerenika za zdravstvo i sigurnost hrane u resor povjerenika za industriju i poduzetništvo. Tek nakon što se Parlament pobunio, pronašlo se kompromisno rješenje – lijekovi su ostali u zdravstvu, medicinski uređaji otišli su na tržište. Borzan objašnjava da Komisija već sada ima pravo predlagati, i što je važnije, povlačiti legislativu.

"Primjer je povlačenje direktive o transparentnosti cijena lijekova koja nije išla na ruku farmaceutskoj industriji ili povlačenje paketa o cirkularnoj ekonomiji koja je zemljama članicama podizala ciljeva za reciklažu", kaže Borzan. 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija