Jure Vujić opet plagirao, ovaj put s Wikipedije

Nakon što se prije četiri godine Jure Vujić zbog plagiranja morao ispričati profesoru Dejanu Joviću, ovaj nekadašnji zaposlenik Ministarstva vanjskih i europskih poslova, trenutno na funkciji direktora Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja, opet se našao u sličnom skandalu. Ovaj put razlog je prepisivanje s popularne internetske stranice Wikipedija.

Vujić je za časopis zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti „Europske studije“ napisao članak „Eastern Mediterranean as gravitation centre od geopolitical battle for Euroasia“ temeljen na njegovu izlaganju na konferenciji „Europa regija i Mediteran. Kamo ide Hrvatska?“, održanoj u Splitu prije dvije godine.

Tekst je trebao izaći u novom broju „Europskih studija“, koji bi vjerojatno već bio tiskan da uredništvo u zadnji trenutak nije primijetilo kako je Vujić prepisao početak članka, i to ni manje ni više, nego s nimalo znanstveno utemeljene Wikipedije!? Ipak, šteta se nije mogla u potpunosti izbjeći jer je spomenuto izdanje „Europskih studija“, kako radi i većina drugih časopisa, prije izlaska iz tiska objavljen na Hrčku, središnjem portalu znanstvenih i stručnih časopisa, zajedno s Vujićevim „doprinosom“.

Nakon jednog dana na internetu, časopis je skinut s Hrčka, ali je poveznica – kako je uobičajeno na internetu – i dalje tu.

Evo je ovdje

A ovdje možete pronaći tekst s Wikipedije

Glavni urednik „Europskih studija“, profesor na Fakultetu političkih znanosti Hrvoje Špehar potvrdio je za Forum.tm da su povukli članak Jure Vujića iz broja te da je izbrisan s Hrčka.

„Uredništvo je na žalost naknadno utvrdilo kako je dio teksta plagijat“, kratko je komentirao Špehar ne želeći odgovoriti na pitanje je li taj dio prepisan s Wikipedije. Naglasio je kako članak nije recenziran, s obzirom da je riječ o stručnom, a ne znanstvenom tekstu.

Ne treba vladati posebnim umijećem kako bi se pronašlo otkud je to Vujić crpio podatke. Evo za početak njegova uvoda u tekst:

„Eurasia is the combined continental landmass of Europe and Asia.“

Evo i kako počinje onaj s Wikipedije, natuknica Eurasia:

„Eurasia is the combined continental landmass of Europe and Asia.“

Vujić dalje nastavlja ovako:

„Located primarily in the Northern and Eastern Hemispheres, it is bordered by the Atlantic Ocean on the west, the Pacific Ocean to the east, the Arctic Ocean on the north, and by Africa, the Mediterranean Sea, the Pacific Ocean and the Indian Ocean to the south. The division between Europe and Asia as two different continents is a historical and cultural construct, with no clear physical separation between them; thus, in some parts of the world, Eurasia is recognized as the largest of five or six continents.„

A Wikipedija - primijetit ćete, Vujić je ovdje ipak uložio neki trud pa izbacio prvu rečenicu i dodao Pacifik - ovako:

„The term is a portmanteau of its constituent continents. Located primarily in the Northern and Eastern Hemispheres, it is bordered by the Atlantic Ocean to the west, the Pacific Ocean to the east, the Arctic Ocean to the north, and by Africa, the Mediterranean Sea, and the Indian Ocean to the south. The division between Europe and Asia as two different continents is a historical and cultural construct, with no clear physical separation between them; thus, in some parts of the world, Eurasia is recognized as the largest of five or six continents.“

Da je „radio“ na članku, svjedoči i izbačen idući pasus u kojem Wikipedija svim zainteresiranima, a ponajviše srednjoškolcima koji se muče s referatima, objašnjava osnovne odrednice Euroazije, poput površine i stanovništva. Nije, međutim, odolio idućem pasusu, koji u Vujićevu stručnom članku glasi ovako:

„Physiographically, Eurasia is a single continent. The concepts of Europe and Asia as distinct continents date back to antiquity and their borders are geologically arbitrary, with the Ural and Caucasus ranges being the main delimiters between the two. Eurasia is connected to Africa at the Suez Canal, and Eurasia is sometimes combined with Africa as the supercontinent Afro-Eurasia.“

A u Wikipedijinu, već pogađate, ovako:

„Physiographically, Eurasia is a single continent. The concepts of Europe and Asia as distinct continents date back to antiquity and their borders are geologically arbitrary, with the Ural and Caucasus ranges being the main delimiters between the two. Eurasia is connected to Africa at the Suez Canal, and Eurasia is sometimes combined with Africa as the supercontinent Afro-Eurasia.“

Pitali smo Juru Vujića - inače predsjednika Etičkog foruma Hrvatskog društva novinara i publicista (HNIP) te autora i voditelja emisije „Crveno i crno“ na Trećem programu Hrvatske televizije, gdje ugošćava istomišljenike s desnog političkog spektra - kako je došlo do toga da je u stručnom članku prepisivao s  Wikipedije. Objasnio nam je kako je zamoljen da za potrebe časopisa „Europske studije“ priredi usmeno izlaganje koje je održao na spomenutoj konferenciji u Splitu o kojoj je, kako je rekao, napisao i knjigu. Naglasio je kako je od tada proteklo dvije godine i da mu nije jasno što se do sada čekalo s objavom i zašto članak nije išao na recenziju.

Na izravno pitanje o plagiranju s Wikipedije, rekao je ovo: „Smiješno mi je da se ovdje ljude proziva za nekakve plagijate i kvaziplagijate, a da se zna kako se masovno autoplagira i kompilira. Wikipedija, uostalom, može i ne mora biti stručno-znanstveni izvor. Smatram da je ovdje isključivo riječ o političkom obračunu s ciljem osobne diskvalifikacije. Imam više od 50 objavljenih znanstvenih članaka, tako da me ovakve provincijalne priče nimalo ne zanimaju.“

Predsjednik Etičkog foruma HNIP-a već se prije četiri i pol godine morao ispričavati zbog plagijata. Gotovo je doslovce prepisao tri stranice članka Dejana Jovića, tada savjetnika predsjednika Ive Josipovića, u časopisu „Međunarodne studije“. Jović je tekst o novoj turskoj vanjskoj politici objavio u „Političkim analizama“ dvije godine prije. Vujić se branio da je do pogreške došlo zbog tehničke manipulacije tekstom budući da je Jovićev tekst trebao biti objavljen kao prilog, a ne kao dio njegova teksta, što je potvrdio u razgovoru za Forum.tm kazavši kako je njegov tekst bio puno duži od Jovićeva te da nije imao želju i namjeru plagirati Jovićev rad.

Profesorica s FPZ-a Mirjana Kasapović napisala je kasnije kako je Vujić i putem tog članka tražio da mu se omogući prijava doktorske disertacije bez završenoga doktorskoga studija.

Nije ovo prvi put da se na FPZ-u susreću s problemom plagijata. Jedan od ključnih profesora na novinarstvu Božo Skoko dobar dio svoje knjige „Hrvatski velikani“, ocijenjene u javnosti kao ozbiljan znanstveni rad, temeljio je upravo na podacima s Wikipedije. I što mu se zbog toga dogodilo? Eno ga, nakon što je bio pročelnik Odsjeka za novinarstvo i odnose s javnošću, sada vodi Odsjek strateškoga komuniciranja. Pa kad može on biti pročelnik, zašto ne bi Vujić bio profesor? Sve u sklopu fakultetskog „wikipedijskog obrazovanja“, kako je Skokine autorske i profesorske vještine svojedobno komentirao novinar Boris Dežulović, čijim se tekstom prozvani Skoko također jednom „slobodno poslužio“.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu.