Na predavanju će se predstaviti rezultati istraživanja i ukazati na važnu ulogu Dalmatinke u kolektivnoj memoriji grada Sinja, te zašto i danas predstavlja nezaobilaznu identifikacijsku točku za lokalno stanovništvo
U utorak, 27.3. u Zagrebu će se održati dvije prezentacije istraživanja o ugašenoj tvornici konca Dalmatinka Sinj. Najprije od 12 do 15 sati na tribini Instituta za etnologiju i folkloristiku možete poslušati Jelenu Pavlinušić, Draganu Modrić i Nikolu Križanca koji će u prostorima Instituta, Šubićeva 42, govoriti na temu Dalmatinka - kako je tvornica promijenila grad, a ako više volite večernje termine od 18 sati kreće rasprava na istu temu u prostorijama h raspravu o istraživanju priređuje BRID-a, Pavla Hatza 16.
Projektom „Industrijsko nasljeđe i kolektivna memorija grada na primjeru tvornice Dalmatinka“ istraživani su odnosi između razvoja industrije i društvenih procesa u lokalnoj sredini u kontekstu socijalizma, emancipacija žena u ruralnom području Dalmatinske zagore, politike stanovanja i obrazovanja. Na predavanju će se predstaviti rezultati istraživanja i ukazati na važnu ulogu Dalmatinke u kolektivnoj memoriji grada Sinja, te zašto i danas predstavlja nezaobilaznu identifikacijsku točku za lokalno stanovništvo.
Tvornica i predionica konca Dalmatinka od svog osnutka 1951. do početka 90-ih godina činila je osnovu privrednog i industrijskog života grada Sinja, stoji u pozivu organizatora. Desetljećima je nakon izgradnje izazivala uvažavanje arhitektonske i tekstilne struke te je svojevremeno proglašena najuspješnijim poduzećem bivše države, s tržištem diljem Europe i svijeta. Raspadom SFRJ gubi veliki dio tržišta te nakon tranzicijskih procesa i privatizacije 2009. godine odlazi u stečaj. Promjenom političkog, ekonomskog i društvenog konteksta, slavna prošlost ovog tekstilnog diva, koji je ispisao stranice povijesti jednog grada, polako pada u zaborav.
Na primjeru Dalmatinke možemo iščitati povijest razvoja lokalne industrije, način funkcioniranja jednog političkog sistema, ali i društvene fenomene koji su utjecali na razvoj lokalne zajednice u širem društvenom smislu poput povijesti radništva, ženske emancipacije u Cetinskom kraju, stambene politike i infrastrukturnog razvoja grada.
Projektom Industrijsko nasljeđe i kolektivna memorija grada na primjeru tvornice Dalmatinka istraživani su odnosi između razvoja industrije i društvenih procesa u lokalnoj sredini u kontekstu socijalizma, emancipacija žena u ruralnom području Dalmatinske zagore, politike stanovanja i obrazovanja. Na predavanju će se predstaviti rezultati istraživanja i ukazati na važnu ulogu Dalmatinke u kolektivnoj memoriji grada Sinja, te zašto i danas predstavlja nezaobilaznu identifikacijsku točku za lokalno stanovništvo.
Ukratko o izlagačima
Jelena Pavlinušić, Nikola Križanac i Dragana Modrić čine autorski tim koji od 2014. godine provodi istraživački projekt pod nazivom Industrijsko nasljeđe i kultura sjećanja na primjeru tvornice Dalmatinka – Sinj.
Jelena Pavlinušić (1991.) magistra povijesti umjetnosti i hrvatskoga jezika i književnosti. Radi kao kustosica u Laubi – kući za ljude i umjetnost. Nikola Križanac (1992.) dizajner vizualnih komunikacija. Trenutno zaposlen u udruzi Mavena. Dragana Modrić (1982.) magistra povijesti umjetnosti i filozofije. Zaposlena kao voditeljica Galerije Sikirica.