Sanja Despot
<p>Kao novinarka i urednica prošla više redakcija dnevnih i tjednih novina, a nije izgubila strast za novinarstvom, ni uvjerenje da je ono potrebno.</p>
Slovenci i dalje kupuju vrijeme oko problema prenesene štednje Ljubljanske banke, ali način na koji to čine postao je stvarno redikulozan.
Kao što je Forum.tm prvi objavio još 12. srpnja, Banka za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS) ne vidi razloga da se ponovo uključuje u te pregovore. http://www.forum.tm/vijesti/basel-ipak-nece-posredovati-izmedu-zagreba-i-ljubljane-946
Iz press službe BIS-a isti su nam stav - u kojem tvrde da je njihova uloga posredovanja bez rezultata okončala - poslali i danas, uz dodatak da BIS može osigurati prostor za sastanke na kojima će dvije strane direktno pregovarati, ako se za to ukaže potreba.
Hrvatska ministrica Vesna Pusić takvu obavjest iz Basela protumačila je kao konačnu. "Banka za poravnanja u Baselu smatra da ne može doprinijeti rješavanju problema i da je jedino što nam može ponuditi prostor da se u njemu sastanemo. Prostor nam ne treba, možemo se sastati u Sloveniji ili Hrvatskoj i dogovorili smo se da će to sljedeći put biti u Hrvatskoj", kazala je ministrica novinarima prije tri dana na Bledu. Konačno, Hrvatska i Slovenija nisu u ratu da bi im za organizaciju susreta trebala neka treća zemlja ili neutralni teritorij. Sljedeći bi se sastanak na tu temu trebao održati u listopadu u Dubrovniku.
Međutim, teško da će se na tom sastanku ući u meritum problema. Kako se stvari odvijaju, izglednije je da će se, barem za javnost, razgovarati o različitim hrvatski i slovenskim tumačenjima ovog, inače vrlo jednostavnog, odgovora iz Basela.
Slovenski ministar Karl Erjavac novinarima je, naime, izjavio kako on iz ovog odgovora ne vidi da se Banka za međunarodna poravnanja proglasila nenadležnom te iznio što je slovenskoj strani na duši: "Važno je to da se taj spor ne rješava pred hrvatskim sudovima, nego da se traži rješenje u okviru sukcesije. Mi smatramo da je potrebno naći nekog trećeg tko bi našao rješenje za to otvoreno pitanje".
Čime ministar može potkrijepiti ovakvo svoje tumačenje odgovora iz Basela pronašli smo u slovenskom tisku. Ključna riječ je "pokroviteljstvo". Sporazumom o sukcesiji iz 29. lipnja 2001. godine države sljednice su se dogovorile da će se slučaj Ljubljanske banke rješavati pod pokroviteljstvom BIS-a. Ti pregovori su neslavno propali i BIS se povukao. Slovenci sada tumače da "pokroviteljstvo" ne znači posredništvo u pregovorima. Smiješno.
Još od finala hrvatskih pregovora za ulazak u EU riječ je naprosto o manevriranju. Slovenski političari su se zakopali u blokadi iz koje im je, zbog pritiska ostalih EU članica, trebao častan izlaz. Ministri Erjavec i Pusić, odnosno hrvatski premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša nisu se uspjeli dogovoriti oko konkretnog rješenja za prenesenu štednju, pa su je tutnuli ponovo BIS-u, iako su znali da će ponovo dobiti negativan odgovor. Hrvatska je uspješno okončala pregovore i 1. srpnja ušla u EU. S Baselom nije uspjelo, i sada, kako Memorandum tumači ministrica Pusić, obje strane mogu zajednički zatražiti zastoj postupaka do dvije godine. U to vrijeme hrvatski i slovenski financijski stručnjaci, uz pomoć nekog trećeg, ili bez nje, trebali bi izračunati tko kome koliko mora platiti. Slovenci bi u toj računici svakako prošli lošije, pa zato i dalje ponavljaju svoju mantru o sukcesiji, u nadi da će se jednom ipak sve zaboraviti.