Rektor Michael Ignatieff isključio je bilo kakav 'egzodus studenata' iz Budimpešte, i poručio da će se sveučilište čak i proširiti ukoliko uspiju postići dogovor s vladom premijera Orbana Foto: Lydia Gall/Human Rights Watch
Rektor Srednjoeuropskog sveušilišta (CEU) u Budimpešti, čiji je osnivač, američki milijarder i filantrop, rođen u Mađarskoj, George Soros, obećao je u utorak da će CEU nastaviti raditi najbolje što može, unatoč problemu koji im predstavlja novi zakon koji je uveo desničarski premijer Viktor Orban, prenosi agenciju Reuters Radio Slobodna Evropa (RFE).
Rektor Michael Ignatieff isključio je bilo kakav 'egzodus studenata' iz mađarske metropole, i poručio da će se sveučilište čak i proširiti ukoliko uspiju postići dogovor s vladom premijera Orbana, koji je otvoreni neprijatelj Sorosa i liberalnih vrijednosti koje on promovira.
Ipak, Ignatieff je rekao Reutersu, da će se generacija za 2019. prijaviti u Austriji u Beču, ukoliko CEU ne uspije postići dogovor o akreditaciji po novom mađarskom zakonu koji je izazvao ulične prosvjede prošle godine i zakonsku akciju Europske komisije protiv Orbana.
"Neće biti velikog egzodusa, neće biti velike kolone CEU studenata i osoblja koje marširaju autoputom prema Beču. Učinit ćemo da se naš glas čuje u slučaju tog najgoreg scenarija" rekao je Ignatieff, bivši kanadski političar, u intervjuu za Reuters.
"Još uvijek imamo naše istraživačke laboratorije, naše arhive, veliku biblioteku i sve te stvari ćemo zadržati ovdje".
Orban, nacionalista koji je osvojio treći uzastopni manadat na izborima prošlog mjeseca, prema ocjenama kritičara kod kuće i u inozemstvu, zemlju je skrenuo na autoritarni put. To uključuje i povećanje kontrole nad medijima i postavljanje svojih ljudi na čelu nekada neovisnih institucija.
Njegovo odbijanje prihvaćanja migranata u Mađarskoj, donijelo mu je populističku podršku, ali ga je dovelo u konflikt sa Europskom komisijom. Bruxelles je pred Europskim sudom pravde predao nekoliko njegovih odluka uključujući i prošlogodišnji zakon o stranim sveučilištima.
Ovaj se zakon zove još i "Lex CEU" budući da će se uglavnom reflektirati na ovaj ugledni svjetski univerzitet kojeg su pohađali neki od najpoznatijih znanstvenika i intelektualaca današnjice, među njima i nekolicina Nobelovaca, a koji je osnovao Soros, kojeg Orban optužuje za pokušaj podrivanja kulturnog identiteta Europe.
Nakon uličnih protesta i peticija iz cijelog svijeta te međunarodnih apela, što je podržao i dio hrvatskih studenata i profesora, CEU je dobio produženje za osiguravanje akreditacije, ali vladina finalni potpis na odluku visi u zraku.
Lex CEU traži da strana sveučilišta moraju osnovati kampuse u svojim matičnim državama. Kao rezultat toga, CEU je uspostavio Bard koledž u američkoj državi New York i planira otvoriti treći kampus u Beču.
"Nužnost je majka inovacija" kaže Ignatieff.
"Bez Lex CEU-a, ne bi bilo planova za Bard ili Beč" rekao je rektor koji je bio lider Liberalne stranke aktualnog kanadskog premijera Justina Trudeaua, kada je ova stranka bila u opoziciji.
"Porasli smo kao rezultat onoga čemu smo bili izloženi u Budimpešti", kaže ovaj Kanađanin koji je na čelnu dužnost CEU-a postavljen 2016.
Zaklada Otvoreno društvo odlazi?
I dok Sorosevo sveučilište za sada planira ostati u Mađarskoj, sve je izvjesnije da Soroseva Zaklada Otvoreno društvo (Open Society Foundations /OSF) napušta Budimpeštu.
Prije dva tjedna Zaklada Otvoreno društvo (Open Society Foundations /OSF) objavila je da preispituje svoju budućnost u Mađarskoj, nakon što su pojedini mediji nešto ranije objavili da će svoje istočnoeuropske aktivnosti nakon 31. kolovoza Zaklada premjestiti prvo u Beć, a potom u Berlin.
Na pitanje Reutersa hoće li Otvoreno društvo premjestiti svoj regionalni centar iz Budimpešte u Berlin, iz ove organizacije je priopćeno da pažljivo prate nacrt zakona o nevladinim organizacijama koji je predložila Orbanova desničarska administracija, dodajući da će to "dramatično ograničiti aktivnosti civilnog društva u Mađarskoj".
"Razmatramo različite opcije, a sigurnost našeg osoblja u Budimpešti i integritet našeg rada su od najvećeg značaja", navedeno je tada u priopćenju, koje je prenio Reuters.
Reagirajući na najavu mogućeg odlaska Otvorenog društva iz Mađarske, Orban je izjavio da zbog odlaska Sorosa "neće plakati".
I Orbanova stranka Fides je rekla da će ispuniti obećanje iz kampanje, a to je razbijanje organizacija koje promovira prava migranata.
U tu je svrhu Orbanova nova-stara vlada, poput Lex CEU-a vezanog za strana sveučilišta, predložila nacrt zakona koji se zove "Stop Soros" o nevladinim organizacijama za koji se očekuje da će biti jedan od prvih koji će biti usvojen u novom sazivu parlamenta.
Zakon će omogućiti ministru unutarnjih poslova da zabrani nevladine organizacije (NVO) koje podržavaju migrante i koje predstavljaju "rizik za nacionalnu sigurnost". Zakon će takođe omogućiti oporezivanje od 25 posto na strane donacije za NVO koje podržavaju migracije u Mađarskoj. Sve to u cilju da se spriječi ilegalna migracija koja prema riječima Orbana erozira europsku stabilnost a koju je, tvrdi on, djelimično potaknuo upravo Soros.
Na stranici Open Society je navedeno da je od osnivanja Zaklade 1979. do danas, milijarder George Soros dao više od 32 milijarde dolara za rad u više od 100 zemlja da bi "uspostavili otvorena društva na mjestima autoritarnih formi vladanja".
Rad u Mađarskoj započet je 1984., a jedan o Sorosovih stipendista bio je i Viktor Orban, kojeg je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nazvao „diktatorom“.