Interes za utrku za novog predsjednika EK-a je bio veći od prosjeka u Luksemburgu i Njemačkoj, odakle potječu dvojica glavnih kandidata, i iznosio je deset posto u obje zemlje Foto: FaH / EPA
Izbor novog predsjednika Europske komisije motivirao je samo pet posto europskih glasača na izborima za Europski parlament u svibnju ove godine, prenosi Hina pisanje europskih medija.
Njemačka, Luksemburg i Austrija jedine su države članice koje su pokazale nešto veći interes za utrku između Jean-Claudea Junckera i Martina Schulza.
Postizborno ispitivanje javnog mnijenja o motivaciji glasača pokazalo je da je prosječno samo pet posto ispitanika iz svih 28 država članica EU-a bilo motivirano prilikom da "utječu na izbor predsjednika Europske komisije", prenosi EurActiv.
Glavne europske političke stranke istaknule su svoje kandidate za predsjednika Europske komisije ne bi li privukle više glasača. Odziv na izbore bio je 42,54 posto, nešto manje nego 2009. kada je iznosio 43 posto. Najveći je bio u Belgiji (89,6 posto) gdje je glasovanje obvezno, a najmanji u Slovačkoj (13,1 posto).
Odziv u Hrvatskoj bio je 25,24 posto, što je 4,4 posto više nego na europskim izborima 2013., kada je zemlja ušla u EU.
U Hrvatskoj, 45 posto ispitanika izišlo je na europske izbore jer to smatra svojom građanskom dužnosti, 46 posto je to učinilo jer uvijek glasuju, a 18 posto željelo je dati svoj glas političkoj stranci koju podržavaju.
Među glavnim razlozima koji su ih potaknuli na glasovanje, 62 posto Hrvata navelo je nezaposlenost, 51 posto gospodarski rast, tri posto imigraciju, a 19 posto zabrinutost za buduće mirovine.
Interes za utrku za novog predsjednika EK-a je bio veći od prosjeka u Luksemburgu i Njemačkoj, odakle potječu dvojica glavnih kandidata, i iznosio je deset posto u obje zemlje.
U Austriji, 12 posto ispitanika kazalo je da je predsjednička utrka bila barem jednim dijelom njihove motivacije da glasuju.
U Francuskoj taj je broj bio pet posto, koliko iznosi i europski prosjek, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu bio samo jedan posto.
Ispitivanje je za Europski parlament proveo TNS Opinion, koji je ispitao 27.331 glasača kako bi utvrdio demokratski utjecaj Lisabonskog ugovora.
U skladu s prijedlogom Europskog vijeća, Europski parlament izabrao je za predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, vodeći računa o rezultatima europskih izbora.
Kao glavne razloge za glasovanje na europskim izborima, kao i 2009., glasači su naveli da uvijek glasuju (41 posto), da to smatraju svojom građanskom dužnosti (41 posto) i da su željeli podržati neku političku stranku (22 posto).
Ispitivanje Eurobarometra pokazalo je smanjenje "čisto europskih" razloga za glasovanje. Samo 14 posto ispitanika glasovalo je jer "podržavaju EU", dva postotna boda manje nego 2009.
Broj ljudi koji su glasovali jer misle da tako mogu nešto promijeniti također se smanjio za sedam postotnih bodova na 12 posto, a osjećaj da su "Europljani ili građani EU-a" igrao je ulogu kod samo 13 posto birača.
Oni koji nisu izišli na birališta to su učinili uglavnom zbog nepovjerenja i nezainteresiranosti za politiku općenito, dok su za one koji su glasovali najvažnija pitanja bila nezaposlenost, gospodarski rast i imigracija.
Iako većina ispitanika smatra Europsku uniju pozitivnom, ispitivanje je pokazalo pad povjerenja u europske institucije.
Povjerenje je sada niže u 15 država članica u odnosu na 2009., a najveće razlike zabilježene su u državama najteže pogođenim krizom, kao što su Grčka, Španjolska, Italija, Portugal i Francuska.
U europske institucije vjeruje 48 posto Hrvata, dok je europski prosjek 43 posto.
Uz to, 42 posto Hrvata smatra da je članstvo u EU dobra stvar, a 18 posto loša i 50 ih se posto smatra europskim građanima.
Ispitivanje je također pokazalo da apsolutnu većinu europskih građana, njih 54 posto, politika ne zanima.
To je najizraženije u Hrvatskoj, gdje politika ne zanima 75 posto ispitanika, a slijede je Češka i Portugal sa 71 posto te Rumunjska sa 70 posto. S druge strane su Danska, gdje politika ne zanima 32 posto ispitanika, te Luksemburg i Njemačka s 33 posto.