Prema podacima Ministarstva zdravlja, svaki mjesec pet KBC-ova stvara novi dug od 65 milijuna kuna, a njihove ukupne obveze na dan 30. rujna 2014. iznose 2 milijarde kuna, od čega je 40 posto dospjelih obveza ili 818 milijuna kuna Foto: FaH
Na prijedlog ministra zdravlja Siniše Varge, Vlada je smijenila sanacijske upravitelje četiri klinička bolnička centra u Hrvatskoj, KBC-a Zagreb, KBC-a Sestre milosrdnice, KBC-a Rijeke i KBC-a Osijek, zbog, prema službenoj Varginoj verziji, lošeg poslovanja i izostanka rezultata u sanaciji bolnica.
Dr. Zlatko Giljević, dr. Vesna Šerić, dr. Herman Haller i ekonomist Saša Lamza već su počistiti ravnateljske urede i vraćaju se svojim strukama. Novi sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb je ginekolog dr. Hrvoje Vrčić, dosadašnji Giljevićev pomoćnik, u ured ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice ulazi dr. Danko Vrdoljak, dosadašnji predstojnik Klinike za tumore, novi sanacijski upravitelj KBC- a Rijeka je dr. Davor Štimac, a KBC-a Osijek dr. Sven Kurbel, dosadašnji Lamzin pomoćnik.
U ponedjeljak, tri dana prije službene smjene, prvi puta u sedam mjeseci mandata, ministar zdravlja Siniša Varga na sastanku u Ministarstvu zdravlja održao je sastanak s pet sanacijskih upravitelja naših najvećih bolnica. U dvosatnoj prezentaciji poslovanja KBC-ova glavnu je riječ imala glavna ministrova savjetnica Nevenka Kovač, koja je, uzgred, došavši iz privatnoga sektora, u Ministarstvu zdravlja zaposlena prije otprilike mjesec dana.
Nakon sastanka, ministar je svakom sanacijskom upravitelju ponaosob priopćio da ih smjenjuje! Vlada je to potvrdila s izuzetkom dr. Kolje Poljaka, sanacijskog upravitelja KBC-a Split. Spasio ga je prijatelj, SDP-ov gradonačelnik Splita Ivo Baldasar, koji je, uz pomoć ministra Branka Grčića, također splitskog SDP-ovca, uvjerio Vargu da dr. Poljak nije loš upravitelj bolnice, ali mu treba pomoć financijskih stručnjaka. Uglavnom, Baldasar će, kako je rekao, pronaći te stručnjake pa će ih bolnica zaposliti i platiti.
Nakon prvotnoga šoka, ne zato što misle da su nezamjenjivi, već zbog načina na koji je ih smijenio, emocije su se slegle, komentari se šire poput bujice, a među liječnicima se prepričava razgovor između ministra i smijenjenih ravnatelja. U zamjenu za mjesto sanacijskog upravitelja, Varga im je, naime, nudio posao pomoćnika novoga ravnatelja ili posao svoga pomoćnika ili koje god radno mjesto u Ministarstvu zdravlja žele, jer su, ipak, priznao im je u četiri oka, dobro radili svoj posao u bolnici. A na pitanje zašto ih onda smjenjuje, Varga je odgovorio kako nešto mora raditi i nešto pokazati.
Vjerojatno je pod time mislio kako svome šefu Zoranu Milanoviću mora pokazati da se riješio i posljednjih ljudi iz upravljačkih struktura bolnica bivšeg ministra Rajka Ostojića. A to je, bez sumnje, jedan od glavnih razloga što će četiri najveće bolnice u Hrvatskoj voditi novi ljudi i što je, eto, deset mjeseci uoči parlamentarnih izbora, ministar zdravlja oformio svoju ekipu.
I ne čudi stoga zaključak HDZ-ovca dr. Ante Ćorušića, što je i najbliže istini, kako se radi o unutarstranačkom obračunu SDP-a. Jer, ako nisu uspjeli sanacijski upravitelji onda nisu uspjeli ni Vargini ljudi koje je postavio na mjesta predsjednika sanacijskih vijeća bolnica kada je postao ministar. I iako već nekoliko mjeseci sudjeluju u procesu sanacije, pošteđeni su aktualnih smjena. Ne znamo zbog kojih rezultata, no u cijeloj je priči nagrađena i Tatjana Trupec Prenđa koja Vladinom odlukom više nije vršiteljica dužnosti već prava ravnateljica HZZO-a.
Dok nam to Varga nije objasnio, sigurno nitko nije znao da Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa kažnjava zbog lošega dojma koji javnost ima o političaru. Dvadeset tisuća kuna koliko Varga mora platiti zbog utvrđenoga sukoba interesa, on je protumačio kao kaznu zbog lošega dojma javnosti o njemu, pa će, kazao je, raditi na tome da popravi osobni dojam u javnosti. Ali, prebacivanjem fokusa javnosti sa sebe kao „strastvenog sakupljača afera“ na smjenu sanacijskih upravitelja pa ni ubrzavanjem procesa legalizacije konoplje u medicinske svrhe, Varga ne može amortizirati i relativizirati svoje nasilno ponašanje, nasilne poteze i brojne afere po kojima će ostati zapamćen njegov boravak u kabinetu ministra zdravlja.
Kakva je analiza poslovanja kliničkih bolničkih centra prikazana u Ministarstvu zdravlja? Prije svega, usporedni podatci iz posljednje tri godine ne sadrže brojke iz tri zadnja mjeseca 2014. što nije nevažno jer nedostaje puna istina.
Primjerice, KBC Sestre milosrdnice u ta je tri mjeseca poslovala pozitivno, a dojučerašnja sanacijska upraviteljica prof. Vesna Šerić je dan uoči smjene dobila i jednoglasnu podršku članova stručnoga vijeća bolnice (koje čine šefovi klinika) za vođenje ustanove i rezultate rada. U svakom slučaju, glavna poruka ministra Varge javnosti odnosi se na nedovoljne uštede bolnica u godinu i po dana sanacijskog procesa bolnica, a ni riječi o tome u kakvim su financijskim okolnostima funkcionirale. Upravo u vrijeme kada je on bio ravnatelj HZZO-a, proračuni zdravstvenih ustanova su 2013. u odnosu na 2012. godinu pali 17 posto, a 2014. u odnosu na 2013. osam posto. Kliničkim bolničkim centrima uplaćeno je 1,7 milijardi kuna na ime sanacije kojim su plaćeni stari dugovi, ali je rezanje proračuna donijelo novi dug. A to nikome nije iznenađenje, jer je od trenutka kada su srezani bolnički proračuni, dakle od samoga početka bilo posve jasno da je nemoguće normalno raditi, liječiti bolesne i plaćati sve obveze, a ostati u financijskim okvirima.
Prema podacima Ministarstva zdravlja, svaki mjesec pet KBC-ova stvara novi dug od 65 milijuna kuna, a njihove ukupne obveze na dan 30. rujna 2014. iznose 2 milijarde kuna, od čega je 40 posto dospjelih obveza ili 818 milijuna kuna. Pri tome treba znati da su KBC-ovi 2012. godine raspolagali s 4.619.328.434 prihoda, u 2013. s 4.086.151.236, u prvih devet mjeseci s 2.879.314.532, a plan prihoda za cijelu 2014. iznosi 3.839.086.043 kuna. Dogodio se, dakle, drastičan pad bolničkih budžeta od ukupno gotovo 800 milijuna kuna, upravo koliko iznosi dospjeli dug pet KBC-ova. A da se štedjelo i racionaliziralo sve što je bilo moguće govore sljedeći podaci: u 2012. rashodi su im iznosili ukupno 4.845.026.125 kuna, u 2013. godini 4.632.474.572 kuna, u prvih devet mjeseci prošle godine 3.465.403.602, a plan rashoda za cijelu 2014. je 4.620.538.242 kuna.
Financijski podaci od bolnice do bolnice su različiti, ali svakoj od njih svaki mjeseci nedostaje novca za rad bez gubitaka. KBC-u Zagreb mjesečno nedostaje tridesetak milijuna kuna, KBC-u Split gotovo 11 milijuna, KBC-u Osijek 8,5 milijuna, a KBC-u Sestre milosrdnice sedam milijuna kuna. K tome, kako je HZZO za 45 posto snizio cijene zdravstvenih usluga, bolnice nisu u potpunosti uspjele fakturirati mjesečne limite. K tome, ne zaboravimo da od 80 do 90 posto prihoda kliničkih centara ide na plaće zaposlenih, što znači da je u posljednje dvije godine sve manje novca ostajalo za liječenje pacijenata.
Ministar Varga je u ovoj godini isplanirao dvadesetak posto više novaca za bolničku zdravstvenu zaštitu čime je priznao da dosadašnja sredstva nisu bila dostatna te je svakako omogućio lakše disanje i jednostavniji start sanacijskim upraviteljima koje je sam odabrao.