Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
Još jednom je promijenjen Zakon o radu i opet na štetu radnika Foto: HINA/ Edvard ŠUŠAK
Duboko ispod radara, kao da se radi o izmjeni pravilnika o uzgoju pastrve u podvelebitskom kanalu, u Hrvatskoj je prošla rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Naravno, prvenstveno je to zasluga Vlade koja je pokušala i na mala vrata uspjela progurati dodatno smanjivanje radničkih prava pa je prijedlog uputila usred ljeta.
Nisu, međutim, ni veliki sindikati koji su sudjelovali u pregovorima bili od neke pomoći. Vrata iza kojih se razgovaralo ostala su zatvorena i za druge sindikalce i za novinare. Ipak, grupa okupljena oko Inicijative za ZOR, koju uz Radničku frontu, čini više manjih - uglavnom nereprezentativnih – sindikata marljivim radom uspjela je Vladin prijedlog popraviti s gotovo 800 primjedbi od kojih, pogađate, skoro nijedna nije prihvaćena.
A mijenja se puno toga. I kao i uvijek do sada, gotovo u pravilu, mijenja se na gore. Inicijativa za radnički ZOR u kojima je tražila skraćivanje rada na određeno vrijeme, automatsko produženje ugovora o radu trudnicama i korisnicima porodiljnog dopusta, zabranu noćnog rada za trudnice i dojilje, zaštitu agencijskog rada koji se treba izjednačiti sa standardnim, skraćivanje radnog tjedna sa 42 na 35 sati, skraćivanje prekovremenog rada, definiranje dodataka za noćni rad i rad na blagdane, kao i određivanje minimalnog iznosa koji poslodavac mora isplatiti.
Posebno je istaknuta opasnost predložene odredbe po kojoj poslodavac u izvanrednim okolnostima može skinuti plaću do 30 posto bez objašnjenja ili propisanog pravdanja zbog, primjerice, pada prihoda. Osim toga, direktiva EU kaže da preostali iznos od 30 posto mora biti dostatan za normalan život, čega u ovom Vladinom prijedlogu nema.
- Ispada da radnik preuzima rizik, a ne poslodavac. Takav scenarij može dovesti do toga da ljudi neće moći plaćati račune, kamoli kredite – istaknuli su iz Radničke fronte, upozoravajući da dok se u EU smanjuje radni tjedan, u Hrvatskoj se uvodi mogućnost da se praktički četiri mjeseca radi bez odmora te da ionako imamo najviše radnih sati u Uniji.
Govoreći o reguliranju rada kod kuće, Peović je istaknula da poslodavac plaća troškove tek nakon desetog dana i da kao trajni problem ostaje zapošljavanje preko agencija koje se treba izjednačiti sa standardnim. Kritizirala je i odredbu po kojoj se kolektivnim ugovorima mogu dogovarati manja prava od onih zakonskih koje se predlažu, kaže ona, zato jer EU traži povećanje premreženosti s kolektivnim ugovorima na 80 posto, što je dvostruko više nego što trenutno ima u Hrvatskoj gdje je oko 40 posto, a u privatnom samo 20 posto.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu