Ženama je 8. mart svaki dan, jer je borba za bolji položaj žena neprestana

S Radom Borić, istaknutom aktivisticom, članicom Nove ljevice i zagrebačke Gradske skupštine, razgovaramo povodom predstojećeg Dana žena kao i promjena na čelu stranke čija je članica te suradnji lijevih partija na predstojećim izborima.

Bliži se 8. mart, Međunarodni dan žena, povodom kojeg fAKTIV i ove godine organizira iznimno posjećeni Noćni marš. Kakva je situacija s pravima žena u Hrvatskoj?

Ove je godine pravi vatromet osmomartovskih događanja – iako  je ženama 8. mart svaki dan, tj. borba za bolji položaj žena je neprestana, dobro je vidjeti da je 8. mart ušao u mainstream jer se sjećam 90-ih kada bi tek manji broj žena, aktivistice iz Ženske mreže Hrvatske i sindikalistice SSSH-a, izlazio na ulicu i zahtijevao očuvanje prava žena.

8. mart je kao međunarodni praznik podsjetnik na prošlu borbu, feminističkih 'baka i majki' koje su izborile neka od temeljnih prava, kao pravo na rad, obrazovanje ili pravo glasa, on je podsjetnik na solidarnu borbu žena, također, i treba ga obilježavati.

Ove godine uoči 8. marta svjedočimo različitim događanjima posvećenim ženama i njihovom doprinosu društvu, od umjetnosti i kulture, kazališnih i književnih večeri, dodjelu nagrada 'strašnim ženama' koje mijenjaju zajednicu, razgovora o nasilju nad ženama izbjeglicama i položaju Romkinja, a čeka nas i festival Feminizam je za sve i sindikalni prosvjed Žene u okovima radnog vremena u podne 8. marta kao i veliki Noćni marš navečer 8.marta koji će, sigurna sam ponovo okupiti veliki broj žena, i muškaraca.

Već i iz ovih događanja možemo vidjeti da osim što se obilježavaju ženska borba i postignuća, još uvijek moramo upozoravati na nejednak položaj muškaraca i žena, posebice na tržištu rada, ali i upozoravati na neplaćeni ženski rad, seksualno nasilje i ubojstva žena, poboljšati položaj manjinskih žena, zahtijevati pravo na žensku autonomiju i pravo na legalan, siguran i besplatan pobačaj.

Prava žena su s jedne strane garantirana Ustavom i nizom međunarodnih i nacionalnih zakona i dokumenata, a s druge strane ima onih kojima niti Ustav nije 'svet' pa bi rado neka od prava dokidali, a ženu najradije vratili u vrijeme u kojemu je o njezinu životu odlučivala 'muška glava'. Danas se za 'skrbnika' nudi Crkva, čiji glasnogovornici i izvršitelji su ultradesne organizacije i pojedinci koji bi ženama oduzeli pravo na autonomno mišljenje i odlučivanje.   

Ultrakonzervativni pokreti uporno traže zabranu abortusa?

Ultrakonzervativni pokreti uporno traže zabranu prava na abortus, jer niti jedna od nas ne zagovara pobačaj, već pravo da žena sama odlučuje o svome seksualnom životu i reproduktivnom zdravlju. Oni koji ženu smatraju 'drugotnom' uzimaju si za pravo da zabranjuju pravo na pobačaj, kontracepciju, umjetnu oplodnju, protive se posvajanju ili udomljavanju lezbijskim parovima.

Ne smijemo smetnuti s uma da su svi ti pokreti financirani od ultradesnih organizacija iz inozemstva, stranaka i pojedinaca, a u Hrvatskoj imaju potporu Crkve, te ne odustaju od 'ulaska u naše živote' i neće odustati od svoje 'misije'. Ali, nećemo ni mi!

Svojevremeno se puno pričalo o Istanbulskoj konvenciji, ali dojam je da se njenim usvajanjem baš ništa nije promijenilo?

Nažalost, nije se samo 'puno pričalo' već se upravo politikom desnih stranaka i ultradesnih grupa dogodila 'histerija' oko Istanbulske konvencije, kao prijetnje 'prirodnom poretku', a radi se o namjernom nerazumijevanju pojma rod i rodnim ulogama u društvu. Istanbulska konvencija je dokument kojemu je cilj zaštita žena od rodno utemeljenog nasilja. Njezinom ratifikacijom se ipak stvorila osnova da se u slučajevima nasilja nad ženama može pozvati i na sam dokument, pa tako imamo i prvu presudu u korist žene koja se pozvala i na konvenciju. Također, prema Istanbulskoj konvenciji država treba osigurati sredstva za zaštitu žena od nasilja, skloništa za žene, te je počeo proces otvaranja skloništa u županijama koje ih nisu imale. A kako prema 'strahovima' protivnika Istanbulske nismo svjedočili 'bradatim muškarcima koji će ulaziti u ženske WC-e', vjerujem da će Istanbulska zaživjeti na način koji će omogućiti bolju zaštitu žena od nasilja. U svakom slučaju, pratimo što se (ne)događa, upozoravamo i 'prozivamo', a Hrvatska će morati podnijeti i izvještaj o provedbi.

U kojem društvenom segmentu su žene najviše uskraćene u odnosu prema muškarcima. Da li je to zapošljavanje, visina plaće, status u obiteljima…

Nažalost, nema toga segmenta u kojemu ne bismo pronašli diskriminatorne prakse unatoč tome što su žene danas jednako, a u mnogim slučajevima, na primjer u obrazovanju, i uspješnije od muškaraca. Ali, ostaje razlika u plaćama i posljedično mirovinama, seksualno uznemiravanje na poslu, 'stakleni strop', tj. nejednake prilike za napredovanje, sudjelovanje npr. u upravama javnih poduzeća ili politici. Jednom riječju, nejednakih odnosa moći. Taj odnos proizlazi iz patrijarhalnih obrazaca rodnih uloga, koji su najvidljiviji u neravnopravnoj podjeli poslova u obitelji, skrbi o djeci i starijim članovima u obitelji. Promjena ima, no one su spore i moraju biti poticane ne samo od feministica i feminističkih kolektiva i organizacija već i politikom.

Što se događa s Novom ljevicom? Dragan Markovina najavio je da će odstupiti s pozicije predsjednika. Je li odlučeno tko će ga naslijediti?

Dragan Markovina je zbog osobnog javnog angažmana odlučio odstupiti s mjesta predsjednika stranke, a na izbornoj skupštini stranke, koncem ožujka, odlučit ćemo o novom vodstvu.

Hoće li Nova ljevica podržati Tomislava Tomaševića koji je najavio kandidaturu za gradonačelnika Zagreba?

Nova ljevica je na lokalnim izborima u koaliciji sa Zagreb je naš, Radničkom frontom, Za grad i Orahom osvojila mjesto u Zagrebačkoj skupštini, a naš Klub lijevoga bloka vodi Tomislav Tomašević, danas sigurno zastupnik koji je najveća prijetnja, svojim znanjem i borbenošću, Bandićevom krimogenom upravljanju gradom, ali i zastupnik koji okuplja oporbu. Naravno da ćemo ga podržati u kandidaturi za gradonačelnika.  

Jesu li stranke ljevice počele razgovore oko zajedničkog izlaska na predstojeće parlamentarne izbore?

Jesmo, počeli smo razgovore, i vjerujem da će simpatizeri ljevice, svi oni koji vjeruju da su stvarne lijeve politike moguće biti zadovoljni odlukom o zajedničkom izlasku na izbore.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu