Centri za kulturu jedan su od prioriteta zagrebačke vlasti

Nakon što su godinama stajali zapušteni i prepušteni sami sebe oviseći isključivo o inicijativi pojedinaca i dobroj volji gradskih vlasti da im plati barem hladni pogon, na što je odlazilo i do 90 posto raspoloživog novca, zeleno-lijeva zagrebačka vlast odlučila je kulturne centre staviti među prioritete svoje kulturne politike. U seriji tekstova koje objavljujemo na portalu Forum.tm obradili smo centre u Dubravi, Travnom i na Peščenici, uskoro i Centar Ribnjak, pokušavajući otkriti ne samo kakvu ulogu imaju u kvartu u kojem djeluju, nego i kakav je njihov odnos sa širom zajednicom te ih na određen način vratiti u pozornost s obzirom da ih mainstream mediji uglavnom ignoriraju.  

Tim povodom zatražili smo od gradskog Ureda za kulture odgovore na pitanja kako će izgledati proces njihove revitalizacije, je li osiguran novac nužan za obnovu i nova zapošljavanja i na kraju kada će krenuti najavljivana obnova Paromlina koji bi trebao postati važan kulturni centar, ne samo za Trnje, nego i za Zagreb u cjelini.

„Zagreb je jedini grad u Hrvatskoj koji ima široku mrežu kulturnih centara koji djeluju u različitim četvrtima, ali i u samom centru grada. Prvotno postavljeni kao mjesta širenja kulture i umjetnosti i njenog približavanja građanima, oni su se kroz povijest mijenjali i razvili svoje specifičnosti. U mnogim su kvartovima oni ne samo ključna mjesta promocije kulture i umjetnosti, već i prostori učenja i aktivnog sudjelovanja u životu zajednice. Iako je istina da su centri dugo bili stavljani na marginu kulturnog sustava, na žalost moramo istaknuti da je kultura u cjelini, i programski i infrastrukturno, bila dosta zapuštena“, objašnjavaju iz Grada Zagreba, najavljujući promjenu odnosa i veća ulaganja i u taj sektor.

„Na nama je da sad postupno popravljamo sustav i ulažemo u kulturnu infrastrukturu koliko god će nam to dozvoljavati proračunske mogućnosti. Centri za kulturu, kao i općenito ulaganje u povezivanje kulture i umjetnosti s lokalnom zajednicom, svakako su jedan od prioriteta. I to zato što ih vidimo kao ona mjesta na kulturnoj mapi grada koja u svoj rad uključuju lokalnu zajednicu, potiču kreativnost građanki i građana te doprinose i radu nezavisnih umjetnika i organizacija omogućujući im prostore i tehničke uvjete za rad. Gledajući ukupnu sliku, vidimo i različite potrebe na koje tek treba odgovoriti adekvatnim institucionalnim i prostornim rješenjima. Kako u radu pojedinih centara, tako i u opsegu podrške koje im Grad daje, također vidimo dosta prostora za napredak“, nastavljaju iz Grada.

S obzirom da se manje-više svaka „liberalnija“ vlast poziva na načela otvorenosti, inkluzivnosti, intermedijalnosti i interkulturalnosti, ali i da te „velike riječi“ često ostanu mrtvo slovo na papiru, zanimalo nas je kako dobre ideje nova politička garnitura u Zagrebu misli pretočiti s papira u djelo.

„Načela otvorenosti, inkluzivnosti i interkulturalnosti predstavljaju vrijednosti koje se postupno izgrađuju na razini cijelog društva. Centri za kulturu tu svakako imaju bitnu ulogu i trebaju u svom načinu rada i pristupu zajednici u kojoj djeluju izgraditi strategije kojima će te vrijednosti prihvatiti kao svoje interne principe rada, u svom programu i načinu komuniciranja sa svojim sugrađanima. Preduvjeti da bi se to ostvarilo su raznoliki. S jedne strane, centri su kao i druge ustanove, samostalni u donošenju odluka te je prvenstveno na ravnateljima, a onda i na zaposlenicima centara da djeluju svjesni svoje uloge u promicanju kulture i umjetnosti, kao i svoje društvene odgovornosti“, naglašavaju, dodajući da i gradska uprava treba kreirati poticajni okvir i to ne samo za centre, nego i za različite aktere civilnoga društva.

„To i činimo primjerice kroz sufinanciranja programa u kulturi, putem posebnog poziva 'Kultura i umjetnost u zajednici' ili natječaja za projekte udruga usmjerene na unapređenje i promicanje ljudskih prava. Važne su i pojedine inicijative, kao što je obilježavanje Svjetskog dana izbjeglica u lipnju i Međunarodnog dana migranata u prosincu, koje je Grad Zagreb po prvi puta organizirao prošle godine, i to u suradnji s jednim od kulturnih centara – Centrom mladih Ribnjak“, pojašnjavaju.

Jedan od preduvjeta svakako je međusobno umrežavanje centara, ali i njihovo povezivanje s nezavisnim organizacijama.

„Centri za kulturu međusobno surađuju na različitim programima i projektima, a inicijativa za suradnju je na njima, u skladu s njihovim programima rada. Jedna od takvih inicijativa koju treba spomenuti je i projekt 'Hortuk', osmišljen i ostvaren odmah po izbijanju rata u Ukrajini, u kojem je sudjelovalo pet centara. Centri također surađuju s nezavisnim organizacijama, pružajući im prostornu i tehničku podršku, što Grad posebno financira za kazališnu i plesnu djelatnost te dodjeljuje besplatne, tzv. gradske termine u svim ustanovama. Međutim, različite inicijative nezavisnih organizacija i umjetnika pokazuju potrebu za dodatnim prostornim resursima i odgovarajućim organizacijskim okvirom koji bi preciznije i dugoročno odgovorio na takve potrebe. Također, jedan od ciljeva naših javnih poziva za sufinanciranje programa u kulturi istaknuto je i poticanje suradnje između različitih aktera kulturnog sektora“, stoji u njihovom odgovoru.

Posebno ističu lanjski javni poziv koji je po prvi puta raspisan za programe 'Kulture i umjetnosti u zajednici'. Poziv je bio svojevrsno ispitivanje interesa šire kulturne scene za ovakav oblik programskog djelovanja. I pokazalo se da doista postoji veliki interes jer se prijavilo čak 205 programa, od kojih je odabrano 15.

„Iznimno smo zadovoljni programima i posjećenošću pa će ovaj Javni poziv biti raspisan i ove godine, a za provedbu programa u 2023. osigurana su sredstva u iznosu od 199 tisuća eura, što je gotovo dvostruko više nego lani“, najavljuju iz Grada.

Višegodišnja zapuštenost, međutim, očituje se i u fizičkom stanju objekata, tako da raduje vijest o povećanju izdvajanja za obnovu.

„U proračunu za 2023. godinu za centre za kulturu predviđeno je ukupno nešto više do 6,8 milijuna eura, što je 14,4% više nego je realizirano u 2022. godini. Ovisno o predloženim programima, pojedinim centrima planirano je i povećanje programskih sredstva. U programu radova kapitalnih ulaganja u objekte u kulturi predviđeno je ukupno 1,65 milijuna eura, a to, pored drugih kulturnih objekata, uključuje izradu projektne dokumentacije za obnovu Centra za kulturu Novi Zagreb u Remetincu, za radove na nikada dovršenoj dvorani centra u Dubravi, završetak dokumentacije za središnju gradsku knjižnicu i kulturno-društveni centar u Paromlinu, kao i za fazu izgradnje kulturnog centra u bivšem kinu Kalnik na Črnomercu“, ističu, najavljujući - ovisno o zahtjevima i obrazloženim potrebama te mogućnostima proračuna - nova zapošljavanja i u centrima za kulturu.

Radi li se na projektu Paromlina i kako bi na kraju on trebao izgledati?

„Projekt obnove Paromlina pod nazivom 'Gradska knjižnica Grada Zagreba i društveno-kulturni centar na lokaciji Paromlin', jedan je od strateških projekta Grada Zagreba i u njemu sudjeluje više gradskih ureda. Imenovan je i međuresorni tim koji se redovno sastaje, planira razvoj i izvještava o napretku projekta. Projekt se intenzivno priprema - gotovi su izvedbeni projekti, a uskoro kreće izrada studije izvodljivosti. Sam prostor knjižnice proteže se na više etaža, s posebnim odjelima i sadržajima namijenjenim za različite uzraste. Posebno se ističu prostori namijenjeni mladima i djeci, u kojima će se pored knjižničnih usluga odvijati i posebni kulturno-obrazovni programi te razvijati informativni i drugi sadržaji. Uz knjižnicu, novi društveni i kulturni centar će među ostalim imati dvije multifunkcionalne dvorane s oko 450 mjesta, izložbeno-galerijski prostor, više radioničkih prostora i drugo. Tamo će se odvijati kulturne, edukacijske i druge aktivnosti (predstave, koncerti, izložbe, radionice, konferencije i seminari), u organizaciji javnih ustanova, neprofitnih organizacija, nezavisne kulturne scene i suvremenih aktera domaće i međunarodne kulturne produkcije, namijenjenih različitim ciljnim skupinama. Uz to, planiraju se i različiti ugostiteljski sadržaji te poboljšanje prometne infrastrukture kroz izgradnju suvremene podzemne garaže s preko 380 parkirnih mjesta, električnim punionicama i prostorima za smještaj bicikala“, zaključuju iz Grada Zagreba.